DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1908 str. 20 <-- 20 --> PDF |
-- 382 — može se lahko razpoznati, po tome da krošnja gušdom, i svodu slična postaje. Ariš u interesu razvitka svoga porasta u visinu zahtjeva izrižno svjetlost; ako bi porast u visinu prije vremena zaostao, to u mješovitim sastojinama znači podjedno i to, da mu na tom mjestu u obće više obstanka neima. Gusti sklop preči porast u visinu, koji nakon prorede odmah opet započme. Ariš se dakle imade uzgajati u svijetlom položaju, a njegov je uzgoj najlaglji u mješovitim sastojinama. Stvaranje debla ne samo da ne trpi uslied riedkog položaja, ved je to baš zahtjev kod ariša. Bor je sličan arišu u pogledu porasta u visinu. Gusti sklop u mladoj dobi umanjuje porast u duljinu, ali je sa gledišta bezgranatosti debla potreban. Ako mu je krošnja f«pla8nula, onda je porast u visinu prestao, a tomu se ved niti proredom odmodi ne može. Akoprem bor sa gledišta porasta u visinu rijetki položaj zahjeva, ipak se i zahtjevi glede bezgranatosti imadu u obzir uzeti, uzgoj bora imade dakle u gustom sklopu započeti, moramo kod njega obzir uzeti i na pogibelj pritiska od snijega. Jelv a ra^te u početku vrlo polagano. Što se tiče njezinog porasta u visinu, to je ona najviše slična omoriki, ali se kod nje svršetak razdobja najvedeg porasta u visinu još teže može ustanoviti, a ni sklop ne upliva kod nje u velikoj mjeri na porast u visinu, to jest, ako si samo vladajude vrsti drveda u sastojini držimo pred očima. Pošto porast u visinu kod jelve jako dugo traje, zato ni kod uzgoja sastojine na tečaj istoga ne moramo osobitog obzira uzeti, ved moramo u prvi red staviti obzire glede debljine i bezgranatosti, te osobito na ovima temeljiti i postupak, koji se kod uzgoja takovih sastojina preduzeti imade. b) Oblik se i veličina krošnje zato mora uvažiti, jer su to vrlo važni činbenici kod poslova, koji se u interesu uzgoja sastojina imadu obaviti. |