DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1908 str. 19     <-- 19 -->        PDF

- 381 —
Dugučko uzpravno deblo može se samo u gustom sklopu
razvijati.


Bukv a raste u mladoj dobi vrlo sporo, a jer podnaša
zasjenu, to podnosi i u svakoj dobi mnogo gušdi sklop nego
li hrast, ali njezino deblo ostane u gustom položaju nizko i
tanko, te je izvrženo i pogibelji snijego-i vjetroloma.


Porast u duljinu zaostane kod u slobodnom položaju
rastude bukve, jer se takova prije vremena razgrani.


Sklop i porast u visinu i kod bukve se tako odnose
jedan prama drugomu, kao i kod hrasta, samo što je pregusti
položaj u mladoj dobi za bukvu onda vrlo opasan, ako se
imademo bojati pritiska snijega. Bukva laglje podnosi oslobodjenje
i u kasnijoj dobi, jer njezin porast u visinu niti onda
podpuno ne prestane, niti de se njezini vršci kao oni kod
hrasta posušiti.


Proreda upliva na bukvu više sa gledišta porasta u
debljinu.


Proredom treba kod bukve početi, čim prestane porast
u visinu, Čim opasnost nastane, da de stabla biti vrlo tanka
i vitkasta, te bi radi toga mogla od snijega stradati.


Omorik a raste iz početka polagano; razdobje najvedeg
porasta u visinu traje i do 30—40 godina — bez da bi
znatnije dimenzije poprimila. Porast u visinu je stalan, te u
obde niti ne prestaje.


Ovo svojstvo samo još ariš posjeduje, jer se kod jelve i
kod bora svršetak porasta u visinu u starijoj dobi (praktično)
dade ustanoviti.


Slobodan položaj ne upliviše na porast u visinu omorike
u mladjoj dobi, a pošto omorika i od naravi uspravno raste, to
miena sklopa upliva više na čistodu debla,


U interesu razvitka duljine debla dakle ni ova vrst drveda
ne traži gusti sklop.


Ari š u mladoj dobi vrlo brzo raste, razdobje najvedeg
porasta u visinu započme, ved u 2-oj ili 3-oj godini, traje ali
mnogo krade vrijeme nego li kod omorike, a svršetak istoga


^9