DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1908 str. 16     <-- 16 -->        PDF

— 378 —


stojine, kao što kod sjeau trpedih vrsti, pošto prve usahnu, ako
su potištene, pa tako onda i naravnim putem nastane svakoj pojedinoj
vrsti drveda odgovarajući sklop, dok nasuprot sjenu trpede
drvede svoju životnu snagu vrlo dugo još i pod onim
vladajudim drvedem, koje isto podtlacuje, pridrži.


U mješovitim sastojinama ona je vrst drveda manje svjetla
zahtjevajuda, koja se uzdrži i u postranoj sjeni inih vrsti drveda,
a iz toga se može onda deducirati to glavno pravilo, da
se u mješovitim sastojinama moraju svjetlo


zahtjevajud e vrst i drved a prij e podsadit i od
sjenuzahtjevajudih .
Nu ovdje igraju još i ine njeke okolnosti stanovitu ulogu,


koja na buduće stvaranje sastojine upliva, a osobito to vriedi
za kakvoću tla, s toga je i najprobitačnije, da se
uzgoj mješovitih sastojina ne provadja pojedince
nego hrpimice.


Glede mjere zahtjeva svjetla, ustanovljuje pisac za pojedine
glavne vrsti drveda sliedeei red: ariš, breza, jošika, bor,
hrast, jasen, brest, joha, lipa, javor, omorika, bukva te konačno
jelva.


Zadaća je uzgoja sastojina naravski u prvom redu ta, da
po mogućnosti proizvedemo što dulju i što vrijedniju deblovinu.
Pri tom pako je glavni činbenik, biologićnim svojstvima
drveda u svemu odgovarajudi sklop, jer od ovoga ovisi ne samo
sto mogudi dugotrajniji porast stabla u visinu, ved on na pr.
listače sili i na što uzpravniji uzrast.


Iz iskustva znamo naime, da koli listače, toli i četinjače
gube dolnje grane, ako im sklop u svakom pogledu vrsti drveda,
dobi i stojbini odgovara. Uredjenje sklopa je dakle ono
sredstvo, pomodu kojega možemo uzgojiti dugačku, uzpravnu
deblovinu, a po mogudnosti i najveću drvnu gromadu


Nu vriednost drva ne odvisi samo od ovih uvjeta, nego
kako je to u obće poznato, i od veličine promjera debla, dakle
uzgoj sastojine iraade još i tu zadaću, da i porast u debljinu
pospješuje. .