DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10/1908 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 378 — stojine, kao što kod sjeau trpedih vrsti, pošto prve usahnu, ako su potištene, pa tako onda i naravnim putem nastane svakoj pojedinoj vrsti drveda odgovarajući sklop, dok nasuprot sjenu trpede drvede svoju životnu snagu vrlo dugo još i pod onim vladajudim drvedem, koje isto podtlacuje, pridrži. U mješovitim sastojinama ona je vrst drveda manje svjetla zahtjevajuda, koja se uzdrži i u postranoj sjeni inih vrsti drveda, a iz toga se može onda deducirati to glavno pravilo, da se u mješovitim sastojinama moraju svjetlo zahtjevajud e vrst i drved a prij e podsadit i od sjenuzahtjevajudih . Nu ovdje igraju još i ine njeke okolnosti stanovitu ulogu, koja na buduće stvaranje sastojine upliva, a osobito to vriedi za kakvoću tla, s toga je i najprobitačnije, da se uzgoj mješovitih sastojina ne provadja pojedince nego hrpimice. Glede mjere zahtjeva svjetla, ustanovljuje pisac za pojedine glavne vrsti drveda sliedeei red: ariš, breza, jošika, bor, hrast, jasen, brest, joha, lipa, javor, omorika, bukva te konačno jelva. Zadaća je uzgoja sastojina naravski u prvom redu ta, da po mogućnosti proizvedemo što dulju i što vrijedniju deblovinu. Pri tom pako je glavni činbenik, biologićnim svojstvima drveda u svemu odgovarajudi sklop, jer od ovoga ovisi ne samo sto mogudi dugotrajniji porast stabla u visinu, ved on na pr. listače sili i na što uzpravniji uzrast. Iz iskustva znamo naime, da koli listače, toli i četinjače gube dolnje grane, ako im sklop u svakom pogledu vrsti drveda, dobi i stojbini odgovara. Uredjenje sklopa je dakle ono sredstvo, pomodu kojega možemo uzgojiti dugačku, uzpravnu deblovinu, a po mogudnosti i najveću drvnu gromadu Nu vriednost drva ne odvisi samo od ovih uvjeta, nego kako je to u obće poznato, i od veličine promjera debla, dakle uzgoj sastojine iraade još i tu zadaću, da i porast u debljinu pospješuje. . |