DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1908 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 376 — šumskim gospodarom, a osobito pako strukovnjacima početn cima. Akoprem bi vrijedno bilo, da se cijeli taj članak u prevodu saobdi, držim ipak ved i to dovoljnim, ako slieded samo smisao, bar u obširnom izvadku ovdje saobdim glavni sadržaj istoga, iztičudi pritom napose one dielove, koji su i sa gledišta našega domadega šumskoga gospodarstva zanimivi i praktični. I. Temelj uzgoja sastojine jest postojedi obli k sastojin e (Bestandesform); pa stoga o tom razpravlja i Schiffel ved odmah u prvom poglavlju svoga članka. Glavni činbenici oblika sastojine jesa stojbina i vrst drveda, pošto u prvom redu od ovih ovisi i t. z. »habitus šume«. Kod zadane stojbine, ne može se uplivati na klimu, osobito pako ne na temperaturu i oborinu, dočim su površina tla, gibanje zraka, voda, zatim kemiČka, fizička i mekanička svojstva i pokrivala tla, ipak podvrgnuti, ako baš i samo u maloj mjeri, uplivisajudim mjerama, koje mogu na oblik sastojine uplivati i promjene prouzročiti. Raznolikost sadržaja humusa stojbine, prouzrokuje u pogledu razvitka kod mladih sastojina velike razlike. Kasnije pako uplivaju više na oblik sastojine kemička, osobito pako fizička i mekanička svojstva stojbine i svjetlo. Vrst drveta upliva u dvojem smjeru na oblik sastojine. Pojedine vrsti drveća, stavljuju s jedne strane različite zahtjeve na fiziČna svojstva tla, a opadanjem lišda i sklopom krošanja; s druge strane biološka su svojstva pojedinih vrsti drveda tako različita, da je njihov razvitak i u svakom pogledu odgovarajudoj im stojbini, napose kod mješovitih sastojina uvjek drugi i opet drugi, a po tome i njihov oblik. Zahtjevi raznih vrsti drveda na tlo jesu vrlo različiti: o tome nam najbolje orientiranje mogu pružiti promjene u razvitku korenja istoga na različnom tlu; jer kao što na razvitak krošnje drveda uplivaju svjetlo i tlo, tako u liva i na oblik korenja dubljina tla, spojnost i sadržaj vode u tlu. |