DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 67 <-- 67 --> PDF |
— 357 — Promet i trgovina. Eiploitacija šumau kraljevini Srbiji u novije doba liepo napreduje, tako je nedavna opet i budimpeštanska drvarska tvrd ka David Horn — sklopila ugovor za posjedu kojih 6000 ha. camovih šuma (jele i smreke) u blizini željezničke stanice Stalat Drvna zaliha uporabivoga drva procienjena je na kojih iVs milijuna kub metara. Ovdje de poduzetničtvo — koje se kani pretvoriti u srpsko dioničko družtvo — podignuti velike pilane, kojih, de proizvode onda preko Bugarske L Soluna izvažati dalje. Ruska i kavkazka drvena gradja na njemačkom tržištu. Kako »Tršdanski Llojđ« javlja, kupila je moskovska tvrdka Stolarov i drug, nedavno na Kavkazu u okrugu Kutajisa, oko 30.000 hektara hrastove i jelove šume, za 8 milijuna rubalja i podigla je ondje velike pilane i drvorezaonice, u kojima se izradjuje svakovrstna piljena roba i ina gradja. Roba ta odprema se, nakon što je iz same šume po rijeci Rijonu i posebnim željeznicama dopremljena u Potur i Batum, posredstvom ladja jedrenjača u Hamburg! — Uzmemo li u obzir, da je izvor drvene gradje iz Rusije u Njemačku ved do sada izdao godišnje do 15 milijuna dolara, to je tim novim poduzedem u izgledu na njemačkim drvarskim tržištima — velika utakmica — napose i u jelovoj piljenoj robi. Novo šumsko poduzedeu Bosnoj. Kako ,Tršdanski Lloyd" javlja, složilo je pod imenom tvrdke „Petkovid i drug" njekoliko dalmatinskih glavničara ovedu glavnicu, u svrhu kupnje i izrade drva iz bosanskih šuma u planini Hum, u kotaru fočanskom, u kraju gdje do sada u obde drvo još za trgovinu radjeno nije. Posječeno de drvo tvrdka tocilati riekom Tarom i Pivom u Drinu, a po Drini onda dalje na splavima jo5 80 km,, daleko do željezničke stanice Usti-Prača. Ovdje de tvrdka podignuti veliku parnu pilanu, na kojoj de se modi godišnje re zati oko 1000 vagona, koja de se roba izvažati iztočnom prugom preko Sarajeva i Mostara na jadransko more. Obustava rada u velikoj pilani u Brodu na Savi. Na 3. srpnja, odkazano je svim činovnicima kao i radnicima na paropili i drvorezaonici u Brodu. Posao je obustavljen navodno radi nestašice drva Lanjske je godine u toj pilani bilo zaposleno oko 1000 radnika, a sada ih je ostalo Famo dvadesetak čuvara. Tim je nanesena gradu Brodu velika šteta. Kada de se posao i opet u tvornici nastaviti, nezna se. 27 |