DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 67     <-- 67 -->        PDF

— 357 —


Promet i trgovina.


Eiploitacija šumau kraljevini Srbiji u novije doba
liepo napreduje, tako je nedavna opet i budimpeštanska drvarska
tvrd ka David Horn — sklopila ugovor za posjedu kojih
6000 ha. camovih šuma (jele i smreke) u blizini željezničke
stanice Stalat Drvna zaliha uporabivoga drva procienjena je
na kojih iVs milijuna kub metara. Ovdje de poduzetničtvo —
koje se kani pretvoriti u srpsko dioničko družtvo — podignuti
velike pilane, kojih, de proizvode onda preko Bugarske L
Soluna izvažati dalje.


Ruska i kavkazka drvena gradja na njemačkom
tržištu. Kako »Tršdanski Llojđ« javlja, kupila je moskovska
tvrdka Stolarov i drug, nedavno na Kavkazu u okrugu Kutajisa, oko


30.000 hektara hrastove i jelove šume, za 8 milijuna rubalja
i podigla je ondje velike pilane i drvorezaonice, u kojima se
izradjuje svakovrstna piljena roba i ina gradja. Roba ta odprema
se, nakon što je iz same šume po rijeci Rijonu i
posebnim željeznicama dopremljena u Potur i Batum, posredstvom
ladja jedrenjača u Hamburg! — Uzmemo li u obzir,
da je izvor drvene gradje iz Rusije u Njemačku ved do sada izdao
godišnje do 15 milijuna dolara, to je tim novim poduzedem u
izgledu na njemačkim drvarskim tržištima — velika utakmica

napose i u jelovoj piljenoj robi.
Novo šumsko poduzedeu Bosnoj. Kako ,Tršdanski
Lloyd" javlja, složilo je pod imenom tvrdke „Petkovid i drug"
njekoliko dalmatinskih glavničara ovedu glavnicu, u svrhu kupnje
i izrade drva iz bosanskih šuma u planini Hum, u kotaru fočanskom,
u kraju gdje do sada u obde drvo još za trgovinu radjeno
nije. Posječeno de drvo tvrdka tocilati riekom Tarom i
Pivom u Drinu, a po Drini onda dalje na splavima jo5 80 km,,
daleko do željezničke stanice Usti-Prača. Ovdje de tvrdka podignuti
veliku parnu pilanu, na kojoj de se modi godišnje re
zati oko 1000 vagona, koja de se roba izvažati iztočnom
prugom preko Sarajeva i Mostara na jadransko more.
Obustava rada u velikoj pilani u Brodu na
Savi. Na 3. srpnja, odkazano je svim činovnicima kao i radnicima
na paropili i drvorezaonici u Brodu. Posao je obustavljen
navodno radi nestašice drva Lanjske je godine u toj pilani bilo
zaposleno oko 1000 radnika, a sada ih je ostalo Famo dvadesetak
čuvara. Tim je nanesena gradu Brodu velika šteta. Kada de
se posao i opet u tvornici nastaviti, nezna se. 27