DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 6     <-- 6 -->        PDF

— 296 —


Ad „a") Mi si najprije sastavimo na pause-papiru mrežu
prosjeka prema mjerilu nacrta, sa dva-tri razna oblika odjela,
pa se kod toga po mogućnosti držimo pravila, da se širina
prema duljini odjela snaša kao 1:2, ili 2:3; te da površine
odjela budu iznašale okrugle brojke jutara.


Dakako, da se to svagda postidi dalo ne bude, osim ako
bi se duljine i širine prosjeka izbacivale na desetinke hvati.
Mi znamo, da se sredina prosjeka itnide smatrati medjom
odjela, te prema tomu se polovice cjelokupne širine prosjeka
sa površinom, pribijaju odjelu kojega opasavaju kao neplodno tlo.
Tim povodom idu njeki strugari i za tim, da bi se u okruglom
broju jutara imala izraziti površina odjela bez površine prosjeka.
Pošto su ali i tako samo djelomice pravilni odjeli (pače


tvorine) u šumi zastupani, nije to baš neobhodno nuždno, nu
nije niti neodobrivo.
Svaki prosjek valjalo bi iztjerati do ruba šume, makar


nam se budu uz obod šume poredali i krnj odjeli sa površinama,
koji će daleko zaostati za površinom pravilnog odjela, a oblikom
mogude i više sličiti trokutu no pačetvorini, jer to ima svojih
prednosti gledom na fixnost točaka, te mapiranje oboda.


Ovako na pause-papiru osnovane mreže prosjeka tako dugo
pomicavamo i primjenjujemo šumskom obodu, na kom su prometila,
kao što i moguće ved postojede naravne ili umjetne
medje odjela iztaknuta, dok nam ista svim zahtjevima odgovara.


Tada ju konačno u nacrt urišemo i u naravi izkolčimo.
Ad »b«) Postupamo na isti način kao što smo naveli kod
a), nu ne posvedujemo osobiti mar točnosti periferije, koju niti
smanjivati ne trebama, ved ju samo rad priključka na vanjska
prometila točno sa naravju prispodobimo po katastralnih nacrtah.
Ne može se udesiti gospodarstveno razdijelenje ni tako, da
se baš svaki put priključi na prosjek, pak de se u slučaju
nužde doskočiti tom nedostatku time, da se uz šumsku periferiju
izvede komadid puta, koji de spajati prosjek sa vanjskim
putem, dočim de nam samo nekada, t. j . redje pođi de za rukom.