DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 58 <-- 58 --> PDF |
— 348 — slavonsko drvo u svojina tehničkim svojstvima i drugim odlikama u nešto vedoj udaljenosti stoji pred hrastovim drvom spomenutih država, koju dotični g. pisac spominje. Sa hrastovim drvom je jednako kao i sa vinovom lozom, od koje je vino ved prema tomu, gdje je uzraslo, od jedne kiselo, a od druge slatko i pitko. Stabala onih dimenzija, kakova se nalaze kod nas u Slavoniji, nema na cijelom svijetu. Kao za dokaz tomu spominjemo, da je naše slavonsko drvo sa onim amerikanske proveniencije na francuskom drvnom tržištu vodilo žestoku borbu, iz koje je pobjednikom izišlo, jer po priznanju samih Francuza, dobije vino u bačvama iz amerikanskog hrastovog drva neugodan miris i okus, a u bačvama iz slavonskog drva naprotiv ugodan miris i aromu. Nije samo praktičnim nego i znanstvenim putem utvrdjena prednost našeg slavonskog drva pred svim ostalim. Tako je profesor šumarske tehnologije na monakovskom univerzitetu dr. H. Mayer, koji iz vlastitog izkustva dobro pozna kvalitet amerikanskog i japanskoga drva, došao svojim znanstvenim istraživanjima do zaključka, da našem slavonskom hrastovom drvu pripada prvenstvo pred svim drugim. On našu domovinu Hrvatsku i Slavoniju označuje optimumom, u kojem hrast nalazi svoj najveći uzrast. U fiziološkim svojstvima čini naše slavonsko drvo iznimku od pravila, da medju listnatim drvečem jednog područja (srednja Europa) je^t ono specifički teže, koje ima uže godove. Naše hrastovo drvo ima šire godove od njemačkog, te prema tomu moralo bi ono biti lakše od njemačkog, što ali nije, nego naprotiv mnogo teže. Pored sviju odlika našega drva, nismo mi još ni iz daleka polučili njegove prave ciene. Uzroka tomu ima više. Kao jedan iztičemo slabo merkantilcio znanje u nas šumara, koje sada počinjemo pomalo sticati od šumskih trgovaca, te za koje ćemo im još više biti iskreno zahvalni, ako oni prvi bace velo tajinstvenosti sa svojih procjena i računa — radi čega nas nepra vedno objedjuju — i nama dozvole uvid u iste, da se na taj načiu upoznamo sa svojim pogreškama, koje smo do sada procjenjujući šume činili, jtr samo tako snabdjeveni sa vedim tr |