DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 57 <-- 57 --> PDF |
— 347 — iznašala su na prodaju dosta velike površine šuma bez isklizne ciene, pa su uz vrlo dobru cienu bile prodane. Broj trgovaca sa hrastovim drvom umnažao se kod nas brzinom, kojom rastu gljive u šumi iza tople kiše. To je bilo živim dokazom, da oni svoj račun u tom poslu dobro nalaze. Po svojem podrietlu bilo ih je sa sviju strana svieta, pa možemo redi; da su baš strani trgovci u našu korist bolje upoznali vriednost našega slavonskog drva, te ga bolje pladali, nu još ne onako, kako pladaju svoj doraadi proizvod kod kude. Evo za to primjera: U proljedu g. 1906. stajao je kubični metar hrastovog drva u Spesartu (Njemačka) oko 300 maraka, a ista množina drva kod nas u Slavoniji tek oko 60 K.* Dopuštamo, da su tamošnje prilike posve druge, nego li kod nas, te da je naše drvo manje sposobno za furnire od njemačkog sa užim godovima, ali ta nam se razlika čini vrlo velikom, a da se u nama ne probudi tračak nadf, da de ciena našem drvu, koja je g. 1906. postignuta ne samo na istoj visini ostati, nego čim se prilike drvnog trga poprave još više poskočiti. U tom očekivanju smo tim sigurniji, što iza spomenute krize nije nastupila jaka depresija na drvnom trgu nego kako svi znaci govore, prilik« se znatno popravljaju. Ako se dakle sa prodajama naših šuma ravnamo prema prilikama svjetskog trija i sa istima po mogućnostima zatežemo, to time posvjedočavamo, da i mi šumari počinjemo sa vriednošdu šuma više računati, da je naš plan dobro smišljen i da to nije ,neradni plan« i neka vrst »špekulacije«, kojim riečima je g. pisac drugog članka naš postupak okrstio. Konkurenciju koja nam po navodima istoga g. pisca prijeti iz Amerike, Rusije, Rumunjske i Japana, ne smatramo nikakovim plašilom, jer se sjeguruošdu može ustvrditi, da naše * Ciene hrastovini, za vrieme zimske sječe. g. 1907./1908. bile Ju u Speiartu, glasom izvješća objelodanjenoga u ,For8twissenschaftliches Zentralblatt" br. 8. i 9. o. g. upravo izvanredne. Polučili su napose u šumarijama „Rotbenbuch i Rohrbrunn´ najvredniji za furnire sposabni trupci — do sada u obde još nikada polučene ciene U Rothenbuchu bo polučiše pojedini trupci cienu do 3!*5 — a u Eohrbrunnu 405 dapače i 488 maraka po kub. metru. Jedan je trupaj sa 5´12 m´ sadržine dapače prodan za 2500 maraka ili u okruglom 3000 kruna naše vriednosti. U Šumariji Rottenbuh iznosio je postotak drvnegromadegradje60´67o a poprečna je starost hrastova bila 350 - 400 godina. Opazka uredničtva. |