DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 57     <-- 57 -->        PDF

— 347 —


iznašala su na prodaju dosta velike površine šuma bez isklizne
ciene, pa su uz vrlo dobru cienu bile prodane. Broj trgovaca
sa hrastovim drvom umnažao se kod nas brzinom, kojom rastu
gljive u šumi iza tople kiše. To je bilo živim dokazom, da oni
svoj račun u tom poslu dobro nalaze. Po svojem podrietlu bilo
ih je sa sviju strana svieta, pa možemo redi; da su baš strani
trgovci u našu korist bolje upoznali vriednost našega slavonskog
drva, te ga bolje pladali, nu još ne onako, kako pladaju svoj
doraadi proizvod kod kude. Evo za to primjera: U proljedu g.
1906. stajao je kubični metar hrastovog drva u Spesartu (Njemačka)
oko 300 maraka, a ista množina drva kod nas u Slavoniji
tek oko 60 K.* Dopuštamo, da su tamošnje prilike
posve druge, nego li kod nas, te da je naše drvo manje sposobno
za furnire od njemačkog sa užim godovima, ali ta nam
se razlika čini vrlo velikom, a da se u nama ne probudi tračak
nadf, da de ciena našem drvu, koja je g. 1906. postignuta ne
samo na istoj visini ostati, nego čim se prilike drvnog trga
poprave još više poskočiti. U tom očekivanju smo tim sigurniji,
što iza spomenute krize nije nastupila jaka depresija na
drvnom trgu nego kako svi znaci govore, prilik« se znatno
popravljaju. Ako se dakle sa prodajama naših šuma ravnamo
prema prilikama svjetskog trija i sa istima po mogućnostima
zatežemo, to time posvjedočavamo, da i mi šumari počinjemo
sa vriednošdu šuma više računati, da je naš plan dobro smišljen
i da to nije ,neradni plan« i neka vrst »špekulacije«, kojim
riečima je g. pisac drugog članka naš postupak okrstio.


Konkurenciju koja nam po navodima istoga g. pisca prijeti
iz Amerike, Rusije, Rumunjske i Japana, ne smatramo nikakovim
plašilom, jer se sjeguruošdu može ustvrditi, da naše


* Ciene hrastovini, za vrieme zimske sječe. g. 1907./1908. bile Ju u Speiartu,
glasom izvješća objelodanjenoga u ,For8twissenschaftliches Zentralblatt" br. 8. i 9.
o. g. upravo izvanredne. Polučili su napose u šumarijama „Rotbenbuch i Rohrbrunn´
najvredniji za furnire sposabni trupci — do sada u obde još nikada polučene ciene
U Rothenbuchu bo polučiše pojedini trupci cienu do 3!*5 — a u Eohrbrunnu 405
dapače i 488 maraka po kub. metru. Jedan je trupaj sa 5´12 m´ sadržine dapače
prodan za 2500 maraka ili u okruglom 3000 kruna naše vriednosti.
U Šumariji Rottenbuh iznosio je postotak drvnegromadegradje60´67o a poprečna
je starost hrastova bila 350 - 400 godina. Opazka uredničtva.