DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 56     <-- 56 -->        PDF

— 346 —


mlade šume sa uspjehom možemo njegovati i nove poiHzati,
nuždno je voditi računa o starim za sječu zrelim šumama. Izmedju
mladih i starih šutna mora postojati neki kontinuitet,
koji uvjetuje neprekidno vodjenje godišnjih sječina. Današnje
stanje naših hra-itovih šuma jest vrlo nepovoljno za uzdržanje
toga kontinuiteta. Sa jedne strane imamo za sječu već odavna
dozrele šume, a sa druge opet mlade šume, koje valja tek za
sječu uzgojiti; zlatna sredina nam posve fali. To nepovoljna
stanje u starosti šuma, jest kod napred spomenutih kategorija
vlastnika različito. Krajiška investicionalna zaklada ima samo j š
neznatnu površinu sječivih hrastovih šuma od ono 30.000 jutara,
koje su za nju prigodom razvojačenja vojne Krajine u bivšoj
brodskoj i petrovaradinskoj pukovniji izlučene, koju 6e površinu
ona za najviše još dvie godine izsjfdi; kr. šumski erar modi će još
nešto dulje sječi, a krnjiške imovne občine mogo još 20 do 25
godina na posvemašnje iscrpljenje starih hrastovih šuma računati.


Kod tako abnormalnog stanja hrastovih šuma, posve je
opravdano ne iznašati na prodaju veće površine suma, te kod
nepovoljnih konjuktura narodno blago u bezcienu ne rasipati.
Ako se prodajom bude forciralo, to de u brzo nastupiti dugačka
pauza u sječi hrastovih šuma, koja de po naše narodno gospodarstvo
biti od mnogo težih posljedica, nego U zatvorenje
jedne pilane radi tobož pomanjkanja drva, jer su navodno eiene
drvu previsoke.


Pa je li doista opravdan prigovor i umjesna tvrdnja gg.
pisaca gornjih Članaka, da su ciene previsoke i da se eiene,
koje je naše hrastovo drvo pred dvie godine na panju imalo,
„nikad više« polučiti ne de? Na prigovor odgovaramo prosto
da ciene nisu previsoke, na tvrdnju uzvradamo, da svim prorocima
poslie Krista — sipak.


Kad su konjukture hrastovom drvu na svjetskom tržištu
bile povoljnije, nisu se gg. trgovci kod dražbovanja šuma ni
obazirali na našu novčanu procjenu, nego su Često 50—60 po
sto iznad isklizne ciene pladali. Nekoja vlasteUnstva u Slavoniji