DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 55 <-- 55 --> PDF |
- 345 — godišnjega prirasta, koji gubimo podržavanjem starih šuma, kojih dapače sve više nestaje uslijed razgržnjenih šumskih šteta, te o gubitku kamata na glavnicama, koje bi imali, kad bi šume prodali — jest kadar, da u ljudima, koji su manje pućenui u ta pitanja i pravo stanje stvari, pobuditi sumnju u tomu, da mi šumari sa povjerenim nam narodnim dobrom valjano ne gospodarimo. Mi poznamo fizičko stanje starih hrastovih šume za cielo jednako kao i gg. trgovci sa hrastovim drvetom, znamo da one imaju mali, ili bolje redi nikaki kvantitativni prirast, ali za to znamo, da je prirast skupode (Teuerungszuwach8) zadnjih godina rapidno rastao, da nam je on sam sve gubitke na prirastu obilnona doknadio. Prosudjujudi unosnost naših šuma stoga gledišta držimo, da nam ne de biti težko dokazati opravdanost razloga, koji govore za to, da se prodaje hrastovih Šuma ne provode odviše brzo i u velikom obsegu, kako to gg. pisci žele. Istina je, što gg. trgovci tvrde, da ciena hrastovom drvetu na svjetskom trgu ne stoji danas na onoj visini, na kojoj je stajalo pred dvie godine dana. Uzrok je tomu poznata novčana kriza koja je bila ovladala cielim svietom, te koja je imala za posljedicu zasto j u industriji i graditeljstvu, a prema tomu i u trgovini s hrastovim drvetom. Hrastovo drvo, koje se upctrebljuje u gradjevne svrhe, ide na svjetskim tržištima paralelnim putevima, kojima prolazi željezo i kameni ugljen. Ako barometar ciene na burzama za posljednja dva artikela visoko stoji, to je znak, da de ciena hrastovom drvu skočiti i obratno pasti. Veda uporaba željeza i kamenog ugljena ima uvjek za posljedicu i vedu uporabu hrastovog drva. To je činjenica, kojom mi šumari, rekao bih žali bože, tek sada počinjemo računati, kada vriednost hrastovom drvu, kojeg nažalost još imamo vrlo malo, počinjemo cieniti onako, kao i prijateljstvo dobra prijatelja, kad ga jednom izgubimo. Liep glas, kojeg naše slavonsko drvo na svjetskim drvnim tržištima uživa, proizveo je a drugim kulturnim narodima liep sud 0 prirodnom bogatstvu naše otačbine. Ovaj liepi glas moramo mi šumari na svaki način uzgajanjem šuma sačuvati. Da |