DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 55     <-- 55 -->        PDF

- 345 —
godišnjega prirasta, koji gubimo podržavanjem starih šuma,
kojih dapače sve više nestaje uslijed razgržnjenih šumskih
šteta, te o gubitku kamata na glavnicama, koje bi imali, kad
bi šume prodali — jest kadar, da u ljudima, koji su manje
pućenui u ta pitanja i pravo stanje stvari, pobuditi sumnju u
tomu, da mi šumari sa povjerenim nam narodnim dobrom valjano
ne gospodarimo. Mi poznamo fizičko stanje starih hrastovih
šume za cielo jednako kao i gg. trgovci sa hrastovim drvetom,
znamo da one imaju mali, ili bolje redi nikaki kvantitativni prirast,
ali za to znamo, da je prirast skupode (Teuerungszuwach8) zadnjih
godina rapidno rastao, da nam je on sam sve gubitke na prirastu
obilnona doknadio. Prosudjujudi unosnost naših šuma stoga gledišta
držimo, da nam ne de biti težko dokazati opravdanost razloga,
koji govore za to, da se prodaje hrastovih Šuma ne provode
odviše brzo i u velikom obsegu, kako to gg. pisci žele.


Istina je, što gg. trgovci tvrde, da ciena hrastovom drvetu
na svjetskom trgu ne stoji danas na onoj visini, na kojoj je
stajalo pred dvie godine dana. Uzrok je tomu poznata novčana
kriza koja je bila ovladala cielim svietom, te koja je imala za
posljedicu zasto j u industriji i graditeljstvu, a prema tomu i
u trgovini s hrastovim drvetom. Hrastovo drvo, koje se upctrebljuje
u gradjevne svrhe, ide na svjetskim tržištima paralelnim
putevima, kojima prolazi željezo i kameni ugljen. Ako
barometar ciene na burzama za posljednja dva artikela visoko
stoji, to je znak, da de ciena hrastovom drvu skočiti i obratno
pasti. Veda uporaba željeza i kamenog ugljena ima uvjek za
posljedicu i vedu uporabu hrastovog drva. To je činjenica,
kojom mi šumari, rekao bih žali bože, tek sada počinjemo računati,
kada vriednost hrastovom drvu, kojeg nažalost još
imamo vrlo malo, počinjemo cieniti onako, kao i prijateljstvo
dobra prijatelja, kad ga jednom izgubimo.


Liep glas, kojeg naše slavonsko drvo na svjetskim drvnim
tržištima uživa, proizveo je a drugim kulturnim narodima liep
sud 0 prirodnom bogatstvu naše otačbine. Ovaj liepi glas moramo
mi šumari na svaki način uzgajanjem šuma sačuvati. Da