DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 52     <-- 52 -->        PDF

— 342 —


mljekarna i sirarna, a stvorena i udruga za paleaje vapna, a uz
to je živo u javnosti agitirao — da se sve zemljištne zajednice
gorskoga kotara udruže u jednu imovinsku zadrugu koja
bi onda prekupila ogromni šumski posjed kneza Thurn-
Taksisa te — tim zaprecila, da i taj posjed opet ne nedodje
tudjincu u ruke. — Sve su to dokazi -- kako se je pokojnik
vazda živo zauzimao za napredak i procvat rodnoga si kraja.


Nu i za naše šumarsko družtvo, kojemu je svojedoba bio
i član upravnoga odbora, stekao si je napose i kao revni i uztrajni
suradnik »Šumarskoga lista«, kao jedan prvih dobrotvora
„društvene pripomoćne zaklade" i glavnih, pokretača kod provedbe
nauma o gradnji našega ,,šumarskoga doma" trajuih zasluga.
Već u „Šumarskom listu« od g. 1878. nalazimo od njega članke
»Stanjehajkah i trovanje kurjaka sa strjhniaom u šumah brodskoga
okružja«, kao i »Haranje gubara u brodskom okružju« — a
onda sliede redom (g. 1879.) »Poziv na hrvatsko-slavonske šumare
u svrhu tamanenja najškodljivijih zareznika u hrasticih i
prve nagrade tamanenja istih« i »Bagrena u diluvialnoj naplavini
«. G. 1882. »Izlet na Rišnjak i koješta o šumarskom
obrtiiičtvu u hrvatskoj Svici«, i »Kako da dignemo svoje bačvarstvo
«. G. 1^84. »Javor sa hrvatsko-švicarskog kraja« i
»Plodomjer«. G. 1886. »Nuzgredni užitci i njihova važnost«.—
»Nuzgredni užitci milost božja«. — »Tko ima hajkom upravljati?
« — »Plodorod i sjetve« i »Tvorenja palica«. God.


1886. »Još jedna o plodomjeru«. G. 1887. »Sjetva i pretvorba
listača u mješovitu šumu« i »Predstavka glede tamenja
grabežljive zvieradi«. G. 1888. »Nješto o procjeni žira«. God.


1889. »Lovstvo u kutjevačkom vlastelinstvu«. »Zirovina i prodaja
svinja u g. 1889.-90.« i »Moguče je Kras pošumiti«. G.
1890. »Šumarski dom«. — »Šumska sjetva« i »Gubar« —


G. 1894. »Prometna sredstva« i »Izbojna snaga listača« a g.
1895. i opet članak »Procjena šumskog ploda« itd.
Doista, liep je to niz poučnih i zanimivih stručnih rasprava.
Uz to je Radošević vazda sudjelovao perom — takodjer i po
malo ne svim našim dnevnicima, kad god se u njima izniela