DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 51     <-- 51 -->        PDF

- 341 —
da je taj paviljon bio pravi muzej šumarstva, te da je vječna
šteta, što se ta dragocjena s velikim troškom i trudom sastavljena
zbirka nije sačuvala i za stalni šumarski muzej, a — šumarnik
vlastelinstva gosp. M. Radoševid, temeljito obrazovan
stručnjak, da je pokazao tom kolekcijom, što ee tiče šumarstva,
uzornim načinom, kako se ima sastavljati izložba, da posve
odgovara svojoj svrsi u praktičnom i naučnom pogledu«.


Osim kod vlastelinstva kutjevackog i brodske imovne ob-
dine, služio je pokojnik, još i (g. 1897.—1900) kao šumarnik kod
komposesorata plemenite općine Turopolje, a zadnje dvije godine
svoga života obnašao je službu šumarnika vlastelinstva Cabarskoga.
Svagdje gdje je služio, ostavio je i trajne tragove svoje neumorne
radinosti i stručne spreme. Godine 1895.-6. otvorio je, nagovorom
stanovitih za onda uplivnih faktora — u Zagrebu privatni
šumsko-taksatorni ured — nadajudi se — da de se u
oči tadanje organizacije šumarskoga gospodarstva kod zemljištnih
zajednica — skorim kod šumarskoga odsjeka kr. zem. vlade urediti
posebni odio za rukovodjenje tih poslova, u kojemu bi
onda i on dobio zgodu, da na tom polju šumske djelatnosti
stečeno svoje iskustvo u dobrobit zemlje i naroda koristonosno
odjelotvori. Medjutim i taj put mu se izjalovile sve liepe nade,
osnovane na obedanjima dotičnih »prijatelja«.


Zahvaliv se g. 1879. na službi kod brodske imovne ob-
dine, kao i poslije napušta zagrebačkoga taksatornoga ureda (1896)
i ostavke kutjevačke gospoštije (1904.) pokojnik se vradao
na svoju očevinu u liepi gorski kraj, u svoje Lokve. Boraveći
tamo uvjek je živo nastojao i radio oko gospodarskoga
razvitka onoga kotara, a napose ne bi li same
Lokve podigao do omiljelog hrvatskog ljetovališta — naše
hrvatske Švice. Tamo je on svoje doba (1880—1883.) osnovao
i podiguuo i posebnu školu za drvorezbarstvo, pletarstvo i tokarstvo
— nebi li tim oživotvorio drvarsku kudnu industriju
Podhvat koji ga je stajao i dosta materijalnih žrtava


Za posljednjih godina (1904.—1906.) svoga tamošnjega boravka,
po njegovoj je inicijativi u Lokvam i osnovana zadružna