DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 41     <-- 41 -->        PDF

— 331 ^
Mi bismo zastupali mnijenje, da bi bilo najshodnije rubriku
,,0b točena tud ja zemljišta (enklave)" od
sgode do sgode posebno i od ostalih rubrika neodvisno, izkazati
prema popriličnom broju čestica odpadajuče skupno na
razne odijele. Zatim u opazci naznačiti top. broj čestica, a u
rubrici ,,Obtočena tudja zemljišta (enklave)" sa površinom njihovom.


Predmjevamo ovdje izbačenu gruntovnu (ne po nama,
ustanovljenu) površinu, temeljem koje svakovremeno zamjenu,
kup i slično upriličiti možemo, i to ako se u tom pogledu ne
sačini posebna osnova arondiranja posjeda.


Kao manje površine polodjelskog tla, dolaze đeputatna
zemljišta lugara i dr. Kada pak nastupe slučajevi, da se radi
0 većih površina, to se i onako napose odluči kako već prema
svrsi i značenju tih tla.


Konačno valja uvjek pričuvati i koncept izkaza površina
sa nsznačenjem opaženih razlika, izmedju po nama proračunane
površine prema onoj u gruntovnici, jer će mo temelje m
ti h razlik a morati proračunavati površine godišnjih sječina.


Godišnje sječine bivaju u pravilu opredjelivane ravnim
crtama.


Širina sjekoreda (koja nije našim naputkom propisana a
polag austriskog naputka iznaša 800—1000 m) predstavlja
ujedno duljinu odjela a redovito i duljinu sječina.


Nu na ovo se vraćamo još i u trećem djelu (C).
Svršavamo tim drugi dio te naše razprave, preći ćemo podjedno
na t. zv.


B.) Tehničko-mjernički dio.


Dosadanje predočenje nije bilo do luše podpuno, ali odmjereni
prostor, dopustio nam je, da se samo taknemo ne našeg
stanovišta, već predmeta, te da iznesemo bar nješto iz poslijedka
naše prakse.


U diskuziju i pobijanje raa s kime, niti se kanismo,


niti se upuštamo, a ne imadosmo za to ni kakovog oslona ni


razloga.