DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 331 ^ Mi bismo zastupali mnijenje, da bi bilo najshodnije rubriku ,,0b točena tud ja zemljišta (enklave)" od sgode do sgode posebno i od ostalih rubrika neodvisno, izkazati prema popriličnom broju čestica odpadajuče skupno na razne odijele. Zatim u opazci naznačiti top. broj čestica, a u rubrici ,,Obtočena tudja zemljišta (enklave)" sa površinom njihovom. Predmjevamo ovdje izbačenu gruntovnu (ne po nama, ustanovljenu) površinu, temeljem koje svakovremeno zamjenu, kup i slično upriličiti možemo, i to ako se u tom pogledu ne sačini posebna osnova arondiranja posjeda. Kao manje površine polodjelskog tla, dolaze đeputatna zemljišta lugara i dr. Kada pak nastupe slučajevi, da se radi 0 većih površina, to se i onako napose odluči kako već prema svrsi i značenju tih tla. Konačno valja uvjek pričuvati i koncept izkaza površina sa nsznačenjem opaženih razlika, izmedju po nama proračunane površine prema onoj u gruntovnici, jer će mo temelje m ti h razlik a morati proračunavati površine godišnjih sječina. Godišnje sječine bivaju u pravilu opredjelivane ravnim crtama. Širina sjekoreda (koja nije našim naputkom propisana a polag austriskog naputka iznaša 800—1000 m) predstavlja ujedno duljinu odjela a redovito i duljinu sječina. Nu na ovo se vraćamo još i u trećem djelu (C). Svršavamo tim drugi dio te naše razprave, preći ćemo podjedno na t. zv. B.) Tehničko-mjernički dio. Dosadanje predočenje nije bilo do luše podpuno, ali odmjereni prostor, dopustio nam je, da se samo taknemo ne našeg stanovišta, već predmeta, te da iznesemo bar nješto iz poslijedka naše prakse. U diskuziju i pobijanje raa s kime, niti se kanismo, niti se upuštamo, a ne imadosmo za to ni kakovog oslona ni razloga. |