DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 294 — 1. Sume u ravnicah. U ravnici rijedko kada de nam dostati, za podijelenje šumskili predjela (gosp. jedinica) u sjekorede i odjele, naravne ili umjetne ved od prije moguće postojede medje, doli kod manjih kompleksa. Skoro uvjek demo se dakle morati poslužiti ili djelomice ili i sasma umjetnim prosjecima. Kao najprikladnije naravne ili umjetne ved postojede medje, upotrijebiti demo cestu, željezničku prugu, rijeku, izraziti potok, t. ZV. planski put, koji ima služiti javnosti, pa je kao javno dobro u katastru proveden, te privatno sgodno osnovani put. Konačno bi se mgl i upotrijebiti, već mogude od prije postojedi prosjeci, koji su bili projektirani radi lova, bolje orientacije. požara, izvoza ili u obde u šum, gospodarstvene svrhe. Nu ne demo nikada, a da tobože prištedimo, upotrijebiti kakav neznatan dio ved postojedih razdjelbenih linija, ako nam ne bi isti konvenirao cjelokupnoj mreži gospodarstvenog podjelenja, niti demo za volju te neznatne prištednje osnovati nezgrapnu mrežu gosp. ili unutarnjeg podjelenja šume, jer ovo ima skoro uvjek biti trajne vrijednosti. Ne moramo ipak vazda težiti za tim, da nam prosjeci u jednoj gospodarstvenoj jedinici (ili suvislim šumskim predjelima) imadu medjusobni priključak. Primjerice može koju vedu šum. površinu (2.000—3.000 jutara) presjecati potok sa širinom n. pr. od 6—10«, i podjeliti tu površinu u dva djela sa raznim imenima. Tu nam je posve slobodno opredjeliti zasebno za svaki taj šumski dio mrežu gospodarstvenog podjelenja, koja bi nek bila — što se tiče površine odjela — suglasna, dočim inače ne treba biti jedinstvena, jer to ne bi mogude bilo, i u mnogih slucajevih n. pr. svrsi shodno obzirom na izvoz i t. d. Tako bi n. pr. mogao u jednom djelu kao osnovka gospodarstvenog podjelenja služiti ved od prije izvedeni prosjek (kojega bi samo trebalo sredinu izkolčiti i obilježiti), dočim bi kod drugog djela, služio osnovkom i prosjek, koji ide shodno uzduž šume a predstavlja medju dvaju šumoposjednika i t. d. |