DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 27     <-- 27 -->        PDF

— 317 —


Neznatne pogriješke nas ne trebaju ovdje smetati, pa možemo
kod sklapanja lika posljedne dvije tačke i onda spojiti
ma se one niti smjerom niti duljinom spojile ne bi,


Medje odsjeka, ako su jako izkrivudane, se i onako u originalnom
ved nacrtu medjusobno izravnavaju i tako izravnane
u gospodarstveni nacrt unašaju.


Potanje o tom poslije.


Kod mjerenja na licu mjesta može se obično pogriješiti.


a) da se odčita na sjevernici za 100", 10" više ili manje;


b) da se u manualu (osobito kod metode preskakivanja),
upiše mjesto sjevera — jug;


c) da se pogriješi kod izmjere duljine za 10" (akoprem
imademo 10 čavala za kontrolu), odnosno se za 10° u manual
zlo upiše.


Ad a) Cim bilježimo južni i sjeverni pol zapaziti demo u
manualu (ako isti prije pregledamo, no što nanašanjem azimuta na
papir započmemo) tu razliku. Tu nam tad preostaje dvoje. I to:


Ili da se prenašajuć azimute na papir služimo jednim odčitanjem
magnetičke igle na sjevernom polu, a ne uspije li nam
lik sklopiti tad se poslužimo drugim očitanjem. Ako je pogriješka
učinjena ved pri kraju izlučbe, tad prenašajud azimute
s protivnog kraja dodjemo brzo do rezultata


Ako ne stoji nerazmjerno mnogo, eventualno to se može inom
prilikom obaviti, najbolje je u slučaju, da se još kolčidi izlučbe
netaknuti nalaze, konstatirati svaku zapaženu pogriješku na licu
mjesta.


Ad b) Ta pogriješka lahko se opazi i izpravi polag u
manualu uz zabilježene izmjerne podatke nalazede se i po nama
sačinjene skice medja odsjeka, koja se svakom prigodom u
manual uvršdivati ima tako, da se i drugi lahko snadje.


Ad c) Držimo^ da se je najbolje kontrolirati glede grube
pogriješke u mjerenju duljina na taj način, da vizirajud naetrojem
na mjeruća motku, koja je redovito crveno-bijelo bo


* Vidi nacrte (§ 7.) „Izvorni ili originalni nacr t".
** Vidi Šum. Liet od o. g. br. 4. strana 147.


ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 26     <-- 26 -->        PDF

— 316 —


crte odsjeka, pojedinim sječinamaj odnosno, jer se sječine ravnom
crtom izkolčuju, to se ovako i odsjeci cjepaju samo rav


nom crtom.


Na temelju stalni h točaka na periferiji i unutrašnjosti
šume. možemo obavljati izlučbu sastojina ponajprije u jednom
odjelu, a nakon toga provadjati i p ocjenu tih sastojina ili što
držimo puno Boljim, provesti ponajprije tehnicko-mjernički dio


t. j . izmjeru medja izluČenih sastojina u cijeloj gospodarstvenoj
jedinici, odnosno pojedinim nesuvislim šumskim predjelima
koji sačinjavaju istu gospodarstvenu jedinicu, a tek tada pređi
na opis i procjenu odsjeka (tla i sastojine).
Shodan format skrižaljke za izmjeru medja sastojina sa
busolom mnijemo bio bi slijededi; u koliko se eventualno ne
bi poslužili obdenitom skrižaljkom. (Šum. list g. 1907. br. 11.
strana 397.)


Vi sura Sjevernica Horizontalna


udaljenost
od na sjever jug hvati sa deOpaske
točke tofiku setinkama


sa desetinkama


Temeljem u skrižaljci naznačenih podataka urisavamo
u makularni nacrt* u naravi izkolčene i izmjerene medje odsjeka.


Ovo urisavanje imalo bi uslijediti izključivo tahigrafom,
izuzev slučajeve, gdje se radi o neznatnom broju izmjerenih
točaka.**


Počme se prenasanjem mag. azimuta na papir sa toliko
strana, koliko imademo u izlučbi fixnih točaka, te time svadjamo
pogriješke izmjere na minimum.


* Vidi Šum. list od o. g. br. 2. opazku na strani 67.
Vrlo se trajno označuju brojke na kolčićih kohinorovom crniličnom olovkom
(Tintenštiftom).
Nu u praksi se pokazala u tu svrhu jeftinija a i dobra uporaba raznobojnih
olovaka od Arnolda J. Koscha. Beč, XIV.III. Ulmanstrasse 37.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 25     <-- 25 -->        PDF

— 315 —


u tom slučaju, ako točka izlučbe ne pada točno u točku gosp. podijelenja
ili humku naznačujudu medju, ovakovu privremeno inter
polirati.


Mi možemo izlučbu sastojina obaviti:


a) sa izmjerom zajedno; ili b) ponajprije izkolČimo medje
odsjeka i iste svedemo na fixne točke, a tad ih mapiramo i
na fixne točke izmjerom nadovežemo.


Tu se zaista taxator može poslužiti kako hode, pa ovisi
0 agodnom aranžmau, da se taj posao što pospješnije, a uz manje
napora i manji broj radnih sila obavi, pa da eventualno upotrijebi
i optički načiu mjerenja duljina.


Optički način mjerenja duljina, bezdvojbe bi nam pojeftinio
izmjeru medja izlučenih odsjeka, da imademo za izmjeru ved
priredjen i znatan broj crta u rek bi neprekidnom savezu.


Ovisi to u glavnom, dali se može izcrpiti, uznarazpoloženje
nam stojede radne sile radno vrijeme, uz prikladnu diobu rada.
Zaposlujud radnike prosjecanjem prosječidah i t. d. upotrebi
ju jemo ih podjedno i za vučenje lanca.


Mimogred budi za sada spomenuto, da jedan taxator može
zaposliti 5 odraslih radnika i 1 dječak za nošenje i čuvanje robe
donašanje vode itd


Prije no de taxator njeku sastojiau izlučiti, morati de ju
obidi (cjeli odjel po odjel) te odlučiti, da li bi se ista imala
kao poseban odsjek — u smislu ustanova našeg uredjajnog
naputka, izlučiti.


U jestnom slučaju, valjati de najprije izkolčiti sve medje
tog odsjeka, a tad iste skupno izmjeriti ili presjecajud crtu po
crtu, crtu po crtu odmah i izmjerivati.


Točke izmjere valja providiti kolčidi*, a medje odsjeka
prosjedi samo u toliko, da se iz točke na točku može mjerača
motka vidjeti i lanac provudi.


Podržavanje trajnih prosjeka i kolčida ne ima svrhe, jer
se uz u manualu zabilježena data, medje svakoga odsjeka, ako
je to od potrebe** u svako doba iznovično izkolčiti dadu, —
a inače se po cjeli odsjeci dodieluju, bez obzira na medjne


** Može nastup ti slučaj prema § 25. toč. 1 3 našeg uredjajnog naputka.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 30     <-- 30 -->        PDF

— 320 —


I glede ine opreme (Austatung) nacrta, bilo bi poželjeuo,
da vlada njeka jednoličnost i sklad.


Svakako glede veličine brojaka oznaeujudih odjel, veličine
slova označujučih odsjek, veličine slova napisa i t. d.*


Na strani 4. dolazeča slova uz iVa ili dvokratno povečanje
osobito su prikladna.


Nu što je mogla propisati kat. instrukcija, nije mogao naš
uredjajni naputak, obziron na silnu raznolikost, odnošaja šumskoga
posjeda za koje je pigan.


Isto vrijedi i glede format a tiskanica i veličine pojedinih
rubrika, dok sam sadržaj istih kao i šema imadu ostati dakako
nepromjeni u smislu ustanova naputka. Jedinstvenost rada
dala bi se medjutim i ovdje samo oživotvorenjem taxatornog
ureda u krilu šum. odsjeka zem. vlade polučiti. Mnoge oznake
bi se dale tada u večoj nakladi i u formi štampilja priugotoviti.


U smislu instrukcije za zem. kat. izmjeru spomenuto je
glede izvlačenja i t. d, jur potrebno na strani 20. Šum. li^^ta


g. 1907., pa bi nam bilo sada tu samo još primjetiti, da bi se
imao za priugotavljanje nacrta upotrebiti uvjek samo valja n
materijal u svakom pogledu.
Dobro nulasko šeatilo (Null-Zirckel), dobro izvlačno pero
i uporaba tvrde a fine olovke (6 H), od Koh-i-noora ili Fabera,
mnogo uplivaju na finu, na dobru, ukusnu i trajnu izradbu
nacrta, a to je glavno.


Svježe riban i tuš se ne da zamjeniti nikim inim fabrikatom
ved ribanoga tuša, ma bio on kako skup.
U >Šum. listu« bijaše takodjer pisano poslijednih godina


o izradbi nacrta, s toga nam se uz do sele iztaknuto — ne
čini podesnim još i više o tom razpravljati — a to još tim
manje, što i tako veliki dio uspjeha ovisi o vještini pojedinca.
* Preporučamo n tom smjeru osobito zgodno djelce:
Schriften -Vorlagen filr Teehniker aller Faoher von L. Geissendorfer, Einunđzwanzigste
vehrbe^serte Auflage Verlag von Fr. Baaserinann ia Miinchen. Cjena
1 M 50 f. .




ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 24     <-- 24 -->        PDF

~ 314 ~


mo redovito obavljati izmjeru medja izlučba, nastalih uslijed
sastojinskih razlika.
U čemu se sastoje te razlike, koje uvjetuju izlučbu sastojina
govoriti de mo u djelu.


c) Šumarsko-tehnički dio.


Bududi s´jedne strane, može površina jednog odsjeka, iznašati
maksimalno površinu odjela t. j . da cio odjel sačinjava samo
jedna (jednoličnu) sastojina; dok je s´ druge strane obzirom
na naše šume, proizašle obično iz neurednog prebornog gospodarenja,
nemoguće svagdje i u svakom slučaju povudi posve
jasnu granicu izmedju odsjeka, jer odsjek u odsjek niangirajud
prelazi, to bi bilo upravo nesmisao uteći se izvanredno točnoj
izmjeri izlučba sastojina.


To još tim manje, što se izlučbe odsjeka obavljaju u
okviru fiksnih medja pojedinog odjela, pa je eventualno počinjena
pogriješka na uski okvir svedena.


Uporaba busole nam se s´ toga čini najpraktičnijom i
jedino umjestnom, osim slučajeva, gdje se dade sa uspjehom
rabiti i mjerači stol,* i ako moguće čistine ne sačinjavaju cjele
odjele, pa bi se iste imale samo djelomice (obodno) snimiti.


Cistiue se mogu, takodjer uz uporabu optičkog načina
mjerenja duljina polovno mapovati, ako si taj pol prikladno
odabrati možemo.


Imademo sakupljene podatke od izmjera medja odsjeka od
njekoliko hiljada točaka, na temelju kojih možemo uztvrditi,
da nam izmjera busolom uz način preskakivanja** pruža u
svrhu izlučbe medja sastojina posve odgovarajude rezultate, uporaba
pantometra ne čini nam se ovdje praktič:ia, niti glede brzi
:ie rada, niti točnosti i bez obzira na oto, da se za izmjeru
dulji h stranica i onako upotrijebiti ue može.


Izlučba sastojina ima sa f ixne točke pođi i na takovu izaći. Iz


medju točaka unutarnjeg podijelenja ili posjedovnih medja valja


* Vidi stranu 365 - 366 Š. L. g. 1907.
** Akoprem buaolni nastroj bude postavljen samo na svaku drugu točku, te
vizure i unatrag bacane, u manualu
teku brojevi kolčida tekućim redom.
Kao da je nastroj na svakoj točci postavljen bio.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 32     <-- 32 -->        PDF

-- 322 —


duljina provedena) valja staviti još strelicu predstavlajuću
smjer n e magnetskog ved astronomskog meridiana,
dočim bi se uz strelicu imao odklon magaetičke igle oi astronomskog
meridiana brojčano označiti (n. pr. 9° 50´) i to za
godinu, kada je ta strelica na nacrt stavljena.


Ovo označivanje imade za sebe tu prednost, da ova strelica
predstavljajuda astronomski meridian ostaje nepromjen ljiva
, dočim se, kako znamo, odklon magnetske igle menja,
pa prema tomu poslije pri uporabi nacrta smjer streljice ne
odgovara sbilj i te bi se morao preinačiti, dočim se kod smjernice
predočujude astronomski meridian može nacrt uvjek po
deklinaciji izravno orientirati.


U originalni nacrt upišu se tušom (recimo kurzivom) još
i nazivi pojedinih i manjih predjela, kako ih narod kazuje, a
uz medju označe se imenom i medjaši. koji na duljih prugah
sa našim objektom medjase Kao n. pr. vlastelinstvo, z. z.,
država itd.


Inače se u kratko napiše i samo »tudja zemljišta«.


Glede ki-teva i mag. azimuta smatramo, da bi nacrt postao
nepregledan, ako bi se svi kute vi lukom i veličinom stupnjeva
itd. označivali, nu unatoč toga, što te sve kuteve u manualih
i pomodnih skrižaljkah (ako je provedena teodolitno polygonometrička
izmjera) imamo, dobro je i u makular unjeti glavn e
kuteve bar oko čvornih točaka (Knotenpunkt).


Na ovom originalnom nacrtu ili ti makularu obračunava
se onda i površina, koli cijelog objekta, toli pojedinog odjela,
odsjeka, prosjeka itd.


Prije no se predje na obračunavanje površine odsjeka (sastojina),
da se pospješi taj posao, kao i pomnažanje gosp. nacrta
iz originala, izravnavaju se crte medje odsjeka unutar šumskog
objekta i to na način takov, da se jedna ili više točaka spoji
sa jednim pravcem, ali i kombinira, de se oblik izlučbe i površina
znatnije ne menjaju.


Za razliku i kontrolu valja crte izravnjauja tušom u makularu
samo točkati, al razumije se samo sobom da se u




ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 23     <-- 23 -->        PDF

— 313 —


Ađ točku 6. Predmeti, koji služe u šumi za


o r i 6 u t i r a n j e. To bi mnijemo imali biti predmeti trajne
ili bar trajnije vrijednosti.
Brižno čuvanje znakova ,nazaačajudih medje posjedamedje (crte) gospodarstvenog podijelenja, osjegurava nam dosta
točaka za orientaciju.


Kao daljne predmete (u koliko ih ved ne spomenusmo),
za orientiranje, naznačujemo vrela (bunar, žive izvore), kamenolome,
pješdenike, hridi, mostove, kilometričke stupove sa
brojevi i druge: kao ruševine, bezdna (koja i onako moraju
biti ogradjena).


Veoma prikladne predmete za orientiranje valjalo bi izmjeriti,
ako se ne nalaze u samom uredjajnom objektu, no isti
tad imaju biti u neposrednoj blizini šume.


Zadnja alineja dolazi spominjana kod naslova »Š u m s k i
nacrti« (§. 8 ).
K naslovu našeg uredjajnog naputka.*
b) Izlučivanje odsjeka (sastojina)
§. 7. Za sada nam se je obazrieti samo na tehničko-mjerničku
stranu našeg naslova.


Po u našem uredjajnom naputku iztaknutoj 1. alineji
slijedi, da se „Izlučivanje i izmjer a odsjeka (sastojina) obavlja
istodobno sa izmjerom crta unutarnjeg razdijeljenja šume ili se
na ovu nado vezuje"; a po predposlijednoj alineji ustanova
§. 7. rečenog naputka, iznosi najmanja površina odsjeka 1 —4
jutra.


Osim izmjere medja neobraštenih površina (čistina), koje
imademo od šumom obraštenih djelova razlučiti, a koje su
sraznih razloga nepošumljene ostale, odnosno postale, imati de


* Akoprem se pod sastojiaotn razumjeva sva porastlina (šumsko drvlj.-) na
šumskom tlu se nalazeda, a tu sastojiuu sa tlom nizivamo odsjekom, to je sad a
u našem slučaju svejedno, rabimo li izraz odsjek ili sastojina, jer izlućujudi sastojinu
izlučujemo i odsjek.


ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 22     <-- 22 -->        PDF

— 312 —


Kod izrhj^re tudjih zemljišta (enklava) može čeBto nastupiti
slučaj, da površina i lik pojedine enllave posve odgovaraju
katastralnom nacrtu, ali da se sam lik u naravi ne nalazi
u odgovarajudem položaju (verschoben).


Ovo može biti uvaženja vrijedan slučaj, kada se radi o


većoj površini, priepornog djela, sa vrijednijom sastojinom.


U protivnom slučaju, ne bi bilo uputno kaprieirati se na


suglasnu izmjeru, ved jednostavno po sadanjem stanju enklavu


priklopiti na flxne točke izmjere gospodarstvenog podjelenja.


Obzirom na stegnud e katastralnih mapa, ponajpače,


ako enklava leži duboko u šumi, uz uajminiciozniju izmjeru,


ne dobivamo i onako exaktni rezultat.
V Više de se dati u mnogim slučajevima polučiti miroljubivom


medjusobnom nagodom, no skupim tehničkim putem, poslije


kojeg se i onako još redovno parniči.


Vlastita zemljišta, koja su namjenjena drugoj vrsti gojitbi


ili porabe, imaju se eo ipso izlučiti, jer im se površina i onako u


kod sastavka osnove u račun uzeti ne de. (Vidi proračuna


vanje površina).


Ad točku 5. Sgrade i k njim pripadajuća zemlji


šta. Ovdje dolaze naprijed obično lugarske kude sa nuzgra


dama, vrtom, oranicom (ređje livadom), stanovi za šumske


radnike, pilane, lovačke kude i slično.


Mogu biti i provizorne ljetne staje, pčelinjaci, svinjci, itd.


Držimo, da provizorno postavljeno nije od potrebe iz


mjeriti.


Sgrade i k njima pripadajuda zemljišta je ved katastralna
izmjera u kat, nacrte umjerila, osim ako njihovo osnude datira
iz novijeg vremena, pa da se niti iznovičnom kat. izmjerom
do tamo doprlo nije.


Može biti još i slučaj, da se je obseg tih objekta posije
obavljene katastralne izmjere promjenio.
Prema tomu imati de se onda i postupati kod sadanje izmjere.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 21     <-- 21 -->        PDF

— 311 —


konačnog ustanovljenja unutarnje razdiobe
šume mogle upotriebiti kao med je odjela.


Mnijemo pako još shodaim nadodati, dade se u vise prigoda
(nu ne uvjek) bez obzira na oto, hode li pojedina kosa i
dr, služiti kao medja odjela, morati istu ma djelomice samo
snimiti (izmjeriti po njoj idudi put, vrh i t d.), pa bilo i
samo busolom, te tu izmjeru nadovezati na izujeru medja ili
gospodarstvenog podjelenja.


Postavljene točke na izmjerenoj kosi (ili putu, i t. d.)
poslužiti d´ nam za nadovezanje izmjere onih medja izludenih odsjeka
(sastojina), koje se ne bi mogli moguće shodno priključiti
na koju todku izmjere gospodarstvenog podjelenja šume ili
vanjske (posjedovne) međje.


Bududi se pako izlučbe sascojina i onako ne izmjeruju
pretočno, to nije podesno, da se ta mjera medja odsjeka nadovezuju
1 i h na točke izmjere medja izlučbe sastojina.


Ad točku 2. M ed j e izlučenih odsjeka (sastojina);
O tom slijediti de posebni naslov.


Ad točku 3. Vode, šeste i pute vi; pripomenuti nam
je savezno a ustanovama §. 7. toč. 7. (strana 24. našeg uredjajnog
naputka), da de biti nuždno snimiti topogledno i mnoge
objekte, što no ih je katastralno izmjera u nacrte unjela, jer
su se ti tekom vremena smjerom i širinom znatno promjenili,
odnosno što je glavno, mi demo čestokrat nailaziti na fixne
točke po putevih i dr., koje de nam služiti bud za nadovezanje
izmjere tamo se nalazećih odsjeka (izlučiti se imajudih),
budu svrhu izmjere crta gospodarstvenog podijeljenja, enklava i dr.


Ne pričinja nam se shodnim, od zgode do zgode, opredjeliti
pojedinu takovu izhodnu točku samo mjerenjem duljine
lancem, upotrijebiv za oto fixne točke dvojbene caravi (razna
križanja i dr.), i što u ostalom razmjerno izi-ikuje i puno vile vremena,
a pruža ipak samo netočne rezultate.


Ad točku 4. Obtočena tudja zemljišta
(enklave), kao i vlastita zemljišta, koja su
namjenjena drugoj vrsti gojitbe ili porabe.


*




ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 20     <-- 20 -->        PDF

— 310 —


Vrijeme mora biti zato ipak vedro.


Bududi, da i onako imademo opredjeleui magnetski azimut
trage, to ćemo biti u stanju ea neznatnim kretnjama dalekogleda
oko osi, uočiti svjetlo raketa i tako smjer trage opredjeliti
— i dalje izvadjanje iste nastaviti.


To bila kao njeka »tehnička finta« ali je faktično
i praktični način.


No buduči, da če se u obće rijedko kada modi pred šumom,
iz ruba iste, svjetlo na drugom kraju sume vidjeti, to bi morali
na izhodnoj točci postaviti piramidu, to je ali skupocjeno.


Osnovati demo si s toga radje točku u prikladnom produljenju
trage, i to pomodju mag.azimuta, pa demo onda iz te
točke motriti i uloviti svjetlo raketa na izlaznoj točci.


Da tu pomodnu točku dovedemo posve u smjer trage, valjati
de nam i na izhodnoj točci signalizirati svjetlom, nu tu
de nam — ved pre na daljini (i terrainu), često dostajati ved i
jača svjetiljka.


Mnogo bi slueajeva bezuvjetno iziskivalo uzpostavu piramida,
a napose tamo, gdje su izokolne kulture šume itd.
Dali de se pako i na to taxator odlučiti, govoriti de
konkretne prilike.


Izmjera šume.


K naslovu našeg uredjajnog naputka


3. Izmj era šume.
a) Predmet izmjere.
§ 6..
Tri prve alineje, a donjekle, i ostale razpravismo u glavnom
ved i pod dosele spomenutim raznim naslovima.
Ad točka 1. Medje odjela. Ako valjana gospodarstvena
razdioba do tada u šumi postajala
nije, biti de shodno, da se izmjere sve one naravne
crte (doline, kose i t. d.), koje bi se kod




ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 19     <-- 19 -->        PDF

— 309 —


Naravno je, da se sve točke gospodarstvenog razdijelenja


(t. ZV. Durchlauferi) imaju u naravi obilježiti i stalnimi znaci
jer inaže neimaju trajne vrijednosti.
O trošku tog obilježivanje je ved bilo govora kod poglavja
0 »mapiranju i reambuliranju«.
Nije na odmet, da se i na medjah odjela nalazeća se
stubla (aventualno postave i do 3 m, visoki stupovi) provide tablicama
odjela, nu ta se uredba ne de moći svagdje, radi troška
kao i usljed neobuzdanosti pastirčadi i žitelja u oštećivanju takvih
oznaka — provadjati.


Kada smo opredjelivali greben kosa (koji je obično zarašten
šumom) to smo to činili tako, da smo ponajprije kušali
iztjerati po grebenu kose prosjek u jednom pravcu, ako to
nije išlo, tada smo prilagodjujud se grebenu kose prelomili
pravac u kojoj toČki i dobili otvoren poligon sa 2— 3—4—
točke.


Da si predhodno o grebenu kose stvorimo pravu sliku, izkolčili
smo si istu, a da ne moramo nepotrebno sjedi samo po prilici,
i to pomodju nas i figuranta, koji smo predstavljali motke,
pa smo si na taj način izkolčenu tragu zabilježili sa neznatnim
zatesivanjem najbližjih stabala, a tek onda prešli smo na perfektno
izkolčivanje pojedinih linija, a napokon i na izmjeru cjelokupne
mreže gospodarstvenog podjelenja — ved kako prema naprijed iztaknutim
mnijenjima. Sto se napokon tiče djela 3) t. j . o unutarnjem
podjelenju planinskih šuma, to se ograničujemo na u našem
uredjajnom naputku navedeno, pošto u praksi neimamo prilike
uredjivati sume u takovih krajevih.


Pripominjemo konačno, da se i bez ikakovih predhodnih
izmjera može izvesti traga od povoljne na povoljnu točku, ako


smjer te trage opredjelimo sa strojem po n 0 d i tako. da mjeradi
stroj postavimo na izhodnu točku. , a na izlaznoj si dademo
puštati, u dogovorono i stalno jedno doba, rakete.


24




ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 18     <-- 18 -->        PDF

— 308 —


I @vdje si načioimo u mjerilu 1; 25 000 mrežu prosjeka
na pause-papiru, u 2—3 razmjera duljine napram širine, pak
postupamo kako smo to napomenuli kod gospodarstvenog podijelenja
u ravnieah, ali s tom razlikom, da de nam ovdje taj
postupak poslužiti samo u toliko, da ne bi eventuelno zabora-,
vili u naravi izmjeriti, koju povoljnu kosu, a uslijed toga bi
dobili odjele sa znatno različitim površinama, a bez potrebe.


Ovom sgodom, kako već jur naprijed spomenusmo, rabimo
sjekoredne linije kao osnovke mreže gospodarstvenog podjelenja.


Kada smo si na karti označili sve potrebne kose, puteve
i t. d.; podjemo sa kartam na lice mjesta, te si možda samo
i korakom, u naravi nadjene objekte obidjemo.


Nakon sto smo to obilaženje obavili, stvorili smo si sud
u koliko i uz koju preinaku možemo osnovano gospodarstveno
podjelenje provesti.


Osim izrazitih potoka i puteva držimo veoma shodnu uporabu
kosa, te osnivanje prosjeka po grebenih takovih kosa


Ako i je pojedina kosa pod konac nješto strmija, te bi se
ovdje ili moguće u kom kratkom djelu, gdje oko sredine kose
ne bi dao put upotrijebiti, to se lahko ovaj mali dio putem uz
stranu obidje, nu podan je gospodarstvenoj crti takav smjer
da de se rek bi u cjelosti u slučaju potrebe ipak modi na njoj
sagraditi put.


Nu kao što svaka kosa ne de baš upravo modi a i trebati
služiti kao izvozni put, to je po izmjeru pogodnije, ako
86 osnivaju crte gospodarstvenog razdjelenja sa što manje lomova,
pak da te crte idu grebenom kose.


Ovo potonje imade još i tu prednost, da su putevi suši,
jer se voda sa obje strane izcjedjuje, a osim toga je to povoljno
1 za čuvanje šuma, jer lugar lahko uoči štetjčinca.


Dobro je to konačno s razloga navedenih u spomenutom
članku p. n. g. Partasa*, i glede expozicije tla za osnovanje
fixnih točaka za izlučbu sastojina.


strana 60 ali. zadnja.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 17     <-- 17 -->        PDF

— 307 —


Potanje opisivati te karte bilo bi ovdje »uvišno, već nam
je samo iztaknuti, da 1 cm- na karti predstavlja 250 m ili
333"3 (koraka) u naravi, računajud pri tom vojnički korak sa
75 om., odnosno 4 cm, u karti predstavlja u naravi 1 km.


Cim nam stignu naručene karte, ubojadišemo u nje naš
posjed polag kataslralnih mapa, koje su sačinjene u mjerilu
1:2880 (1" = 40").


Naravno, da se tudje enklave ne bojadišu, ved ostanu
poput ostalog djela karte neobojadisaae.


Bududi u tih karta šuma od šume nije odjelena, ako ih
ne deli kakva znatnija naravnu medja (put, potok i t. d.) ved
su samo sve šumske periferije, za razliku od drugih kultura
deblji m crtama omedjene, to demo ovakove šumske medje
modi urisati u kartu tako, da iz katastralnih mapa pantagrafiramo
naš posjed u mjerilu 1:25.000 pa ovako dobljene medje
po nacrtu, putem paus-papira, prenesemo uz pomod fixnih točaka
na mapi i karti u karte.


Ovaj postupak prouzročuje znatan posao, osobito ondje,
gdje imade mnogo malih po cjeloj poreznoj obdini razštrkanih
šrmskih čestica.


Zelena boja jest ugodna za oko i Ijepo se iznaša na karti,
nu izpod nje se slabije vide slojnice i štrafaža, pa se vrlo težko
i kopira sa nje a pauspapirom.


Smjesa »Sepia romisch« sa njesto »gummigutija« daje povoljnu
boju za bojadisanje karte.


Konačno nam je dodati, da duljina, koju predstavlja katastralni
nacrt od 28*8 m., predstavlja u vojničkoj karti


(1 : 25.000) duljinu od 250 m iliti da se duljine u katastralnoj
mapi i vojničkoj karti snašaju kao 1:8´68*.
* Osim navedene vojničke karte u mjerilu 1 :25.000 imade još karta u Austrougarskoj
u mjerilima :
1 : 6.250, 1 : 7.500, 1 ; 12.500,
1: 50.000, 1 : 75.000´ 1 : 80.000.
1 : 100.000, 1:126,000, 1:200.000,
1: 300.000 i 1: 750.000.
Kartu 1:200 000 nazivaju generalnom (stara je bila u mjerilu 1:300.000).
Kartu 1:75.000 nazivaju spec´alnom, gdje 14 m predstavlja 1000^ (x^= korak).
Kartu 1: 750.000 nazivaju preglednom kartom od srednje Europe.


ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 16     <-- 16 -->        PDF

— 306 —


Kad osnivamo mrežu prosjeka u brdskom terenu razumije se
samo sobom, da nam ne smije biti glavnim ciljem postidi
odjele jednake veličine (koje ni u ravnici postidi ne možemo.)


— nu svakako ako je mogude ne smijemo ni tu okolnost s
vida pustiti.
Dužnost je taxatora, da nastoji, nu i uz svu muku i trud
nije uvjek mogude, da se (bez uporabe umjetnih prosjeka),
odjelima poda pravilan ili nješto bar pravilniji oblik, i da se
izbjegne preoštrim kutevima, jer se desi, da moramo unatoč
malo nepravilnijeg oblika odjela, pridržati u gospodarstvenoj
razdiobi inače prikladnu i na zgodnom mjestu ležedu kosu,
koja se još k tonu mogude i po i dosta šiljatim kutem, barem
u prvom lomu, od druge crte gosp, udjelenja razdvaja.


Svakako de ali taxator znati opravditi uvrstbu takve crte
u mrežu gosp. razdjelenja.


Da ,si možemo plastički predstaviti konfiguraciju terena,
to moramo imati isti predočen i uz visinske slojeve (isohipse)
sa brdnim crtkama, po kojima tad zaključujemo i na uzpnne
tla, koje prikazuju i vojničke karte.


Originalan snimak, koji je izveden po c. i kr. vojnozemljopisnom
zavodu u Beču, koji stoji pod upravom c. i kr.
stožernog stopa, sačinjen je u mjerilu 1; 26.000, pa nam kopija
istovjetnog snimka i u naše svrhe dobro poslužuje.


Fotografičke platin-kopije, u gornjem mjerila, na zahtjev
sgotavljane, dolaze po komadu na 12 K, a mogu se dobiti
nakon naručbe za 2—3 tjedna.


Naručbe preuzima komisiona naklada c. i k. vojno-zemljopisnog
instituta; E. Lechner (Vilh. Miiller), c. i kr. dvorska
sveučilištna knjižara, Beč, I. Graben 31.*


Čini nam se, da javne oblasti dobivaju kod naručba upravljenih
izravno na vojno-geografski institut u Beču, te karte uz
pol cjene.


* Mnijemo, da preuzima te naručbe (za specia´ne karte 1: 75.000 znamo, da se
izravno i kasirane dobivaju) i knjižara Dragutina Gryll, Budimpešta, Dorotejeva
ulica. Nadzornićtva kr. kat. izmjera dobivaju godimice izvještaj o poslovanju vojno,
geografskog instituta, koji podjeđno izdaje za obdu porabu t zv. ,Preisverzeichni
s s", gdje se cjene, zone, kolone dotičnog mjesta i ino potrebno glede narućbe
može crpsti.


ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 15     <-- 15 -->        PDF

— 305 —


2. Gospodarstveno ili unutarnje podjelenje
u br dskih šuma
Ovo bi se imalo u pravilu prilagoditi konfiguraciji terena,
te prema tomu moramo u tom slučaju uzeti sto veći obzir
na oblike tla.
Podjelbene crte imaju biti po svoj mogudnosti tako odabrane,
da mogu služiti svojim položajem i smjerom svojevremeno za
osnivanje izvoznih puteva, ako već takove same crte podielenja
ne predstavljaju
No nije neobhodno nuždan svigdje medjusodni priključak


t. j . da recimo iz puta, koji predstavlja medju sjekoreda moraju
iz Iste točke te medje polaziti dvije crte služeće kao
medje odjela.
Da si postavimo takav zahtjev znali bi propustiti puno
važnije momente u pogledu sustavnog razdieljenja.


Akoprem bi se imalo samo iznimno i to uslijed,pomanjkanja
dovoljno shodnih naravnih medja (da ne dobijemo prevelike
pojedine odjele), doskočiti toj okolnosti djelomičnim
osnivanjem umjetnih prosjeka bez obzira na konfiguraciju terena,
to su ipak i uvaženi stručari znali ovakove prosjeke izvadjati
na daljine od par kilometara.


Akoprem to ne zagovaramo, iztaknuti nam je, da dolazi
ipak do slučajeva, da se imade urediti šuma brdskog položaja,
koju nikako ne možemo ni malo shodno gospodarstveno podjeliti
pomodju naravnih medja, koje se kroz taj objekt pružaju.


Ovdje de mo se djelomično, a i sasma baciti na umjetne
prosjeke, makar isti prolazili i preko grebena i jaraka.— Za
volju jedne prikladne medje, ne mažemo bo zabaciti cjelokupno
spretno podijelenje,


Osim naravnih medja, navedenih za ravnice, rabimo ovdje
najviše kose i kosice.


Po ovakovih kosah (grebenih) ili po strani, protežu se
šumski putevi, koje si je izokolno žiteljstvo svojedobno prema
padu tako osnovalo, da bi se po gdje koji put uz neznatno
preloženje — mogao kao podloga i za izgradnju upotrebiti.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 11     <-- 11 -->        PDF

301


Osim ´po kotangensu možemo < »s« na isti način proraŽunati
i pomoćju naznačenih koordinata putem sinusa i kosinusa,
nu tad nam mora biti poznata i daljina T, jer je


*5
—jT = Sin »L«; a


Vi
-7p-= C08


Duljinu »T« izračunamo smatrav istu za hipotenuzu, a
koordinate x^ i y^ katetama, po Pitagorovom poučku. Time će
mo si kontrolirati pomodja tang. izračunan ^ »s«, a podjedno
izpravnost naše poligonalne izmjere prispodobiv »T« ovako pro-
računan sa duljinom u naravi*.


Dakle:


T" = xl + ^


^ ^^ I ajf + «/5, odnosno logaritniČkim putem :
xl = 2 log «5 (166-58) = 2-22 162 3 X 2 = 4-44 2246
«/| = 2 log ?/5 (140 89) = 2-U. 8880 X 2 = 4-29 7760


slijedi, da je:
xl == 27.748-91°;
yl = 19-849-99°; pa prema tomu


da je T2 = icf + 3/2 = 47.598-598 ^O«;
log T´ = log 47.598-90°
, 47.598-90


log T = log 2
47.598-90 4-677598


log 2 = ^ 2-338799


T = 318-17°**
Sada možemo pređi na izračunavanje ^ s putem sinusa i
cosinusa.


* Ovako se (gdje neima zaprijeka) po instrukciji za katastralne izmjere
obavlja kontrola.
*´ Ovdje smo rabili logaritmičke tablice od S. Stftmpfera na G znamenka.
Logaritmičkim putem se dodje prije do rezultata nego obižnom množitbom.
Kada izkolčimo »T« u naravi duljina trage mora iznašati u slučaju valjane
izmjere 218-17°.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 10     <-- 10 -->        PDF

— 300 —


Da uzmognemo izkolčiti pravac od točke 26—30 mora
nam biti poznat 27—26 — 30 (»w«), što ga čini stranica
26—27 (»Si*) sa tragom na novo se izvesti imajućeg prosjeka
26—30 (»T«).


Opredjeliti ^ »w« možemo tada, kada nam bude poznat
kut (»s») što ga u ovom slučaju čini »T« sa osju ordinata {y)
Kut »s» izračunamo iz koordinata točke 30.(5) (Lik F).


X 30


T/
/


´L y. j/^


´i
c/


c/^.


Xft


7´ /


/"/


i/


X


3,a


Prema na strani 30. Sum. lista od o. g. iznašaju te koordinate
:
ž/5 = + 140-89"; X, = + UQb8°;
166-68


Slijedi, da je tang »s« = ^ .^^^^ odnosno log tang »s«


= log 166-58 — log 140-89, ako uvrstimo vrijednosti, t. j .
log 166-58 = 2-22 1623; a


— log 140-89 = 2-14 8880; to je
log tang »č« = 0-072743; a
tang »s« = 49" 46´ 34"




ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 9     <-- 9 -->        PDF

— 299 —


Smatramo stoga opravdanim, da se gdje to god terenske
prilike uvjetuju, po svoj mogućnosti, ovi grboliki putevi svaki
za sebe ponajprije na čim manje lomova svedu, eventualno i
u jedan pravac, a onda tek gospodarstvenu mrežu kombinirati.


Ovdje ćemo navesti način izravnanja grbolikih puteva na
matematskoj podlozi, prem se ista i pomoćju busole, nu sa
manj e točnosti, kod kraći h pruga izvesti dade, jer bi uporaba
busole, gdje bi se prosjecao dulji m e d j a š n i prosjek,
mogla izazvati negodovanje sa strane medjaša (šumoposjednika),
kada bi se dvostruka traga morala presjecati u vrijednih sastojinah
i ne uzev u obzir troškove.


Primjere koje ćemo sada navesti vrijede obćenito, koli za
sume u ravnici toli za one ležeće u brdskih predjelih.


Primjer I.


Mogu nastupiti slijedeći slučajevi:


1. da imademo od točke 26—30 (Vidi lik F) prema liku
F izkolčiti ravan pravac, koji će služiti kao medja;
2. da imademo u istom smjeru izkolčiti prosjek, koji će
ujedno moći služiti kao put, pa tako napustiti točke 27, 28 i 29
3. Točke 26 i 30 moraju nam biti fixirane t. j . zadate
sa svojim koordinatama.
Mi u nazočnom slučaju imademo koordinate proračUnane,
nu, ako bi došli u priliku, da bisme imali izvesti od točke na
točku u šumi pravac, a da nam iste fixirane nisu, to ćemo morati
bilo kroz rijedku šumu, bilo po moguće obstojećem kakvom
putu ponajprije izkolčiti od toČke na točku poligon, teodolitno
ga izmjeriti i temeljem proračunanih pravokutnih koordinata
sačiniti nacrt, kao što je to već učinjeno ovdje, .a onda istom
računskim putem opredjeliti smjer na novo se izvest imajućoj
tragi prosjeka — T (iztočkana linija u liku B.)


Moglo bi se doduše to učiniti putem i opredjelenja magnetičkog
azimuta trage, alhidadnim transporterom, ili tetivnim načinom,
nu bezdvojbeno su to manje točni načini, ako se jos
uvaži kratkoća stranice i mali kut.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 8     <-- 8 -->        PDF

-298 —
a) da prosjek ima izhodište u kojoj točci ugla poligona;


[3) u kojoj točki stranice oboda;


v) da prosjek imade izađi bud na točku ugla poligona ili|
točku stranice oboda; i
8) da prosjek počme u točci ugla poligona a imade izaći
u jednu toČku od stranice poligona i obratno.
Držimo dostatnim, da se prosjek izvadja samo sa jedne
strane, pa bila periferija i teodolitno — poligonometridki snimljena,
a nacrt sastavljen temeljem izračunatih pravokutnih koordinata
(a osobito kod prosjeka vede duljine), jer je posve iz


ključena mogudnost, da bi se sa jedne i s druge strane započeta
traga prosjeka sukobila u jednoj točci gdje oko sredine šume.
Uz to što nije baš nigdje takva sila, a ne bi bila niti
prištednja na vremenu, a ni praktično, da se sa prosjecanjem
jednog prosjeka dvojica zaposle, svakako je shođnije izpravljauje
trage prosjeka, koji je iz jedne točke polazeć ravno izkolčen, a
samo eventualno nije izašao točno na točku opredjelenja, nego


da upravljamo prosjek, čija je traga oko sredine slomljena.*
Desi se više puta, da se je morao, gdje u kojem šum.
komplexu, prije uredjeuja šuma, prosjedi na novo koji izvozni
put, odnosno postojedi proširiti, pa se je to činilo sa mnogo
izprekidanih crta i lomova, akoprem to nisu terenske prilike
uvjetovale niti zahtjevale, te što no riječ mogao se načiniti put
jednak ko iz poške.


U ovakovih okolaosti bi se dapače imali i javni putevi po
šumi izravnavati iliti prelagati, te i u tom načiniti korak napred.
Ovim postupkom se privede znatna površina, koja je dosele
neplodna bila šumskoj kulturi, a jer put nije izprekidan,
to je kradi i za izvoz podešniji i bržji, a uslijed toga i jeftiniji,
a dade se i bolje u reda podržavati, a uslijed dobljene


plodne površine i proširiti


* Ako pomislimo, da se u to;n pogledu neko nesuglasje ukazuje i kod najpomnije
izvedbe izmjena tunela, makar je to u cm, izraženo, to se je kod naše izmjere
svakako bojati večeg al nepotrebnog nesuglasja.


ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 7     <-- 7 -->        PDF

— 297 —


da demo moći spretno vanjski put prilagoditi našoj gospodarstvenoj
razdiobi.


U ostalom nije niti po čuvarsku službu podesno osnivanje
preznatnog broja priključaka ove vrsti, — kada će se i onako
izvoz preko sume skrenuti i usredotočiti na jedan do dva
glavna prosjeka.


Smjer prvog glavnog prosjeka, koji će služiti za osnovku
gospodarstvene mreže nije moguće precizno ustanoviti bez
točno g mapiranja obcda i računanja, pa demo si za isti opredjeliti
smjer, u smislu mreže razdijelenja, putem busole, uvaživ
lokalnu leklinaciju magnetičke igle naprama astronomskom
meridianu ; te opredjeliti najprije taj mag. azimut na katastralnoj
mapi, a tad ga prenjeti u narav.


Možemo se ovdje još bolje poslužiti, da prodiremo izkolČivaajem
prosjeka u sami u produljenju nama pogodnog, u
mapi i naravi opredjelenog pravca, izvan šume (smjer od naše
izlazne točke prosjeka spram kojeg tornja od crkve, sgrade itd.)


Nakon toga, što smo na ovaj koj način opredjelili smjer
prosjeka u duljini od kojih 250—5000 (do koje duljine još u
obde možemo valjano šiljak od motke razabrati), nastavljamo
sa daljnim pikiranjem prosjeka u širini, koja nam je nuždna
za jasni vidik signala.


Nastavljamo sada izkolčivanjem prosjeka tako, dok bacimo
visuru na predjašnju točku, pa dalekogled preložimo, da dobijemo
slijededu toČku (sukzessives Einvisieren),*


Primjeri:


Iznjeti demo sada po likovima A do G (Vidi 57 sLriinu
Š. 1. za 0 g.) njeke slučajeve i opisati ih.** Kada je obod niipiran
mogu nastupiti slijededi slučajevi:


* Naravno da teodolit mora biti udešen tako, da se dilekogleđ daje prelagati
te dl je teodolit prost od kolimaoioue pogriješke.
Ako teodolit ipak nije tako (šw obično biva) udešen sa dalekogleđom za prelaganje,
tad moramo dalekogled dva krat prevrnuti i okrenuti oko oai alhidade IHlijed
čega se pojavi četverostruka kolimaeioiia pogriješka, te prava točka leži upravo
u sredini izmedju dohljenih tih dviju točaka


** To nije u naravi učiDJeno prema liku B u odjelu 20. jei to tamo niau prilike
uvjetovale, nu pošto neiiua potrebe, da se za oto posebni lik ođtisne učinili smo
to za ilustraciju ovdje.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 6     <-- 6 -->        PDF

— 296 —


Ad „a") Mi si najprije sastavimo na pause-papiru mrežu
prosjeka prema mjerilu nacrta, sa dva-tri razna oblika odjela,
pa se kod toga po mogućnosti držimo pravila, da se širina
prema duljini odjela snaša kao 1:2, ili 2:3; te da površine
odjela budu iznašale okrugle brojke jutara.


Dakako, da se to svagda postidi dalo ne bude, osim ako
bi se duljine i širine prosjeka izbacivale na desetinke hvati.
Mi znamo, da se sredina prosjeka itnide smatrati medjom
odjela, te prema tomu se polovice cjelokupne širine prosjeka
sa površinom, pribijaju odjelu kojega opasavaju kao neplodno tlo.
Tim povodom idu njeki strugari i za tim, da bi se u okruglom
broju jutara imala izraziti površina odjela bez površine prosjeka.
Pošto su ali i tako samo djelomice pravilni odjeli (pače


tvorine) u šumi zastupani, nije to baš neobhodno nuždno, nu
nije niti neodobrivo.
Svaki prosjek valjalo bi iztjerati do ruba šume, makar


nam se budu uz obod šume poredali i krnj odjeli sa površinama,
koji će daleko zaostati za površinom pravilnog odjela, a oblikom
mogude i više sličiti trokutu no pačetvorini, jer to ima svojih
prednosti gledom na fixnost točaka, te mapiranje oboda.


Ovako na pause-papiru osnovane mreže prosjeka tako dugo
pomicavamo i primjenjujemo šumskom obodu, na kom su prometila,
kao što i moguće ved postojede naravne ili umjetne
medje odjela iztaknuta, dok nam ista svim zahtjevima odgovara.


Tada ju konačno u nacrt urišemo i u naravi izkolčimo.
Ad »b«) Postupamo na isti način kao što smo naveli kod
a), nu ne posvedujemo osobiti mar točnosti periferije, koju niti
smanjivati ne trebama, ved ju samo rad priključka na vanjska
prometila točno sa naravju prispodobimo po katastralnih nacrtah.
Ne može se udesiti gospodarstveno razdijelenje ni tako, da
se baš svaki put priključi na prosjek, pak de se u slučaju
nužde doskočiti tom nedostatku time, da se uz šumsku periferiju
izvede komadid puta, koji de spajati prosjek sa vanjskim
putem, dočim de nam samo nekada, t. j . redje pođi de za rukom.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 3     <-- 3 -->        PDF

Br. 8. i 9. u ZAGREBU, I. rujna 1908. God. XXXII.


Pretplata za neolanove K 12. na godinu. — članovi ^umar. družtva dobivaju
list bezplatno. — članarina iznaša za utemeljitelja K 200. — Za članove pođupirajude
K 20. - Za redovite članove I. razreda K 10. i 2 K pristupnine. — Za lugarsko
osoblje K. 2. i K 1. pristupnine i za „Šum. list" K. 4 u ime pretplate. — „Lugarski
viestnik" dobivaju članovi lugari badava. Pojedini broj Šum. lista stoji 1 K. članarinu
i pretplatu ua list prima predsjedničtvo družtva.


Dvrstbina za oglase: zal stranicu 16 K.; za ´/a stranice 8 K.;za ´/, stranice
5 K. 20 fil.; za ´/^ stranice 4 K. — Kod višekratnog uvrštenja primjereni popust


O uredjenju šuma i sastavku šumsko gospodarskih
osnova.


(Nastavak X.)


0 gospodarstvenom ili unutarnjem pođjelenju šuma.


Pod gornjim naslovom je k naslovu našeg uredjajnog naputka
sadržaj:
K §. 2. a) Gospodarstvene jedinice, b) sjekoredi, c) odjeli
(okružja).


K §§. 4. i 6. objelodanio p. n. g. profesor na kr. šum.
akademiji u Zagrebu Ivan Partaš u broju 2. Šum. lista od g.
1904. (strana 53—64) poseban članak.


Zadnja alineja navedenog članka se zaključuje: »a upravo
shodno provedenom unutarnjem podielenju šuma posveduje se
kod uredjivanja šuma osobita pomnja, pače mnogi drže ovo, a
ne opredjelivanje godišnjeg etata najvažnijim poslom oko uređjenja
šuma".


Poimajući težinu tih riječi i mi demo se u toku naše razprave
na to obazrijeti i to sada više s tehničke strane, da
makar samo i zrače više k razjašnjenju stvari pridonesemo.


Ovdje čemo razlikovati;


1. Šume u ravnicah;
2. Šume u brdskih predjelih; te
S. Šume u gorovitih predjehh ili planinske šume.


ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 28     <-- 28 -->        PDF

-- 318 —


jadisana u razmacih od O´l hvata (uzev da je konstanta = 100)
istodobno zabilježimo, koliko desetink a hvati duljina iznaša.


Nije ovdje u razmjerju sa svrhom, rigorozno postupati
kod izmjera duljina obzirom na horizontaln u udaljenosti


Prelazimo tim k naslovu našeg uredjajnog naputka:


c.) Šumski nacrti.
§. 8.Naš uredjajni naputak zahtjeva bezuvjetn o sastavak
gospodarstvenog nacrta, a uvjetn o preglednog, dočim glede
sastojinskog nacrta (koji nije ino no kolorirani gosp. nacrt)
veli, da se isti ima sastaviti samo na zahtjev šumoposjednika
Cjelo uredjenje šuma i sastavak gospodarstvene osnove u
obdenitih potezih predočuje pregledno gospodarstveni nacrt.
Naš uredjajni naputak kaže šumski nacrti jesu:


1. gospodarstveni nacrti, koji se imaju sastaviti
za šume iznad 400 katastr. jutara površine u mjerilu 1" = 40",
a za šume iznad te površine u mjerilu 1" = 80" ili 1" = 100".
Mnijemo, da bi bilo dobro, da se neide dalje od mjerila
1´´ = 80°, kod kojega još možemo njekom geodetskom tocnošdu
poslovati u poslu uredjenja šuma, nu dobro se je ali kod
toga 8 druge strane držati i načela, da na jedan papir dodje
i po jedan cieli šumski predjel, eventualno gosp. jedinica, ako
se ova sastoji samo iz jednoga šum, predjela. To naime imade
za sebe znatnih prednosti.


Kako je naputak propisao za šume, koje imaju iz pod
400 jutara kat površine, sastav takvoga nacrta u mjerilu
1" == 40" t. j . katastralno mjerilo, to takav nacrt možemo,
kako to jur navedesmo* izravno naručiti ili si ga sami za
vrijeme uredovnih sati u gruntovnici kopirati putem pauspapira.


Gospodarstvene nacrte u inih mjerilih dobivamo iz katastralnih
nacrta t. zv. umanjenjem (reduciraniem), ili ako smo
vani samostalnu izmjeru obavili. Sada si po opredjelenom mjerilu
osnujemo i nacrt.


*Vidi stranu 186 predzadnja sam list g. 1.907 za svibanj.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 29     <-- 29 -->        PDF

— 319 —


Gdje je ikako mogude, pa i veoma je uobićajno mjerilo
1"= 80°, tamo neka se to i usvoji, što ponovno preporučamo.


Nažine po kojima se umanjivanje obavlja obširno razlaže
nauka o geodeziji, nu uza sve to, biti ćemo ipak slobodni se
bar ea par riječi, i to samo gledom na naše svrhe, na tu temu
osvrnuti se.


Uz manje rabljenu metodu koordinata (pomodju t. zv. mreže
kvadrata), najrazgranjenije je umanjivanje nacrta u šumarstvu
putem pantografa.


Naše je medjutim čedno mnijenje, da putem pantografa
(predmjevajuć mjedeni, a ne drveni), ako onda još njime dobljene
crte obidjemo (mjerom) sa redukcionim šestilom, dobivamo
u naše svrhe posve valjane gosp. nacrte a uz to i
dosta brzo.


Dobio se gosp. nacrt ma i najtočnijem umanjivanjem, on
nam, ne služi i onako kod reambulacije medja, kod kojih,
kako napried navedosmo. više puta ni kat nacrti pravo ne
dostaju.


Po toč. 3. našeg uredjajnoga naputka, imali bi se pregledn
i nacrt i sastaviti za šumske posjede vede od 5000
jutara, u mjerilu 1 : 25.000 ili inom kojem povoljnom mjerilu.


Držimo, da bi bilo shodno iste udesiti uvjek u mjerilu


1 : 25 000, a to ved s toga razloga, što — kako smo ved kod
poglavja »Gospodarstveno pod jelenje šuma« iztaknuli,
dobivamo ved i od vojno-geografskoga instituta gotove terrain-
k a r t e, (uvaživ posao reduciranja što bi ga sami obaviti imali),
i to upravo uz bagatelnu cijenu. Za šume nalazede se u brdskom
terrainu je to od eminentne važnosti.
Ovakove karte se ved prigodom gosp. ili unutarnjeg podijelenja
po medjah posjeda shodnom bojom obojadišu i crtama
gosp. podijelenja (tušem) provide, pak se sada samo
imadu još i po odjelih numerirati prema gosp. nacrtu. Sami
odsjeci bi mogli u ovoj karti odpasti.


Prema zadnjoj alineji naputka pako, imala bi se izradba
gospodarstvenih nacrta obaviti prema šemi, koja prileži naputku.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 31     <-- 31 -->        PDF

- 321 —
Makular ili originalni gospodarstveni nacrt
; smatramo, uz originalne podatke izmjere sakupljene na licu
mjesta,koji su na makularu zorno predočeni, glavnim sustavnim
djelom kod uredjenja šuma i sastavka šum. gosp. osnova.


Ovakov makular, mora biti vjerna slika vanjskoga izmjernoga
rada, uz kotirane podatke duljinah glavnih i pomodnih
crta.


Iz ovoga makulara pomnažaju se potrebni primjerci gospodarstvenoga
nacrta za vanjsku porabu, dočim sam makular
ostaje u uredovnici pohranjen kao izvornik, te se samo u slučaju
osobite potrebe iznaša u narav.


Ako je mjerilo 1" = 80°, to smatramo, da su podatci u
naše svrhe valjano na papir stavljeni.


Ved prema tomu, imadosmo li ponovnu izmjeru provesti,
ili ´8 tek oslonismo na zem. kat. izmjeru, urišemo crte gospodarstvenoga
ili unutarnjega podijelenja šuma sa vanjskim
medjama, načinom kako to ved pod prijašnjima naslovima
potanko razpravismo.


Duljine svih glavnih i pomodnih crta kotiramo (pomodne
crte urisavamo kašnje crveno ili plavo, a glavne tušom) prema
originalnim podatcima, a zatim predjemo na unašanje izlučenih
odsjeka, podav crtam i točkom oznaku, koju a naravi zabilježismo
na kazuku i u manuale unesosmo.


Naznake u makularu, u manualu kao i u naravi moraju
biti identične.


To je u ostalom nuždno i za kontrolu.


Kotiramo sam o one duljine, koje su faktično u naravi
i izmjerene n. p. sa znakom <—C 4.^" 3—h


Izuzimaju se obično od kotiranja crte medja odsjeka,
nu svakako valja u makularu označiti bar udaljenost početne
i konačne točke izlučbe do najbližje točke vanske medje ili
medje gosp. podijelenja.


Na ovakov makular (koji bi bilo najbolje sačiniti na
englezkom velin papiru, i isti u obde nakon priugotovljena
ne dati kasirati, radi stegnuda i unatoč toga, što je kotiranje




ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 14     <-- 14 -->        PDF

- 304 -


Osobito je to onda nuždno, ako imademo temeljem dviju
izlaznih točaka prosjeka, koje dolaze na obod šume, mapirati
taj obod.


Primjerice po liku G. ´


»D« predstavlja medjni prosjek.


D ^D´


3 f, H


P = 200°, Pi = 300°, P2 = 150o.
Ako su prosjeci Pj Pi i P2 dobro izvedeni, tad po Pitagorovom
poučku mora biti:
z)2 = (Pi — r,? + p´
/j2 = 1502 _|_ 200^


, D = 250°.


Ako u naravi duljina izravno i točno mjerena od točke
2—5 i obratno ne iznaša 250°, to se ima ta razlika ved prema
veličini pripisati uplivu stanovitih grubih neminovnih i inih
pogriješaka,


Vise puta ali ne demo moči radi izbočitosti medja (ne
mora »D« uvjek predstavljati medjni ravni prosjek) ili s inih
zaprijeka izravno mjeriti od točke 2 — 4 i obratno.


To će mo si morati oba prosjeka Pj i Pg u shodaoj ali
jednako j duljini produljiti u susjednu kulturu medjaša (ako
nije šuma ili kultura za oštetiti, pak nam raedjaš to niti ne
dozvoli) te mjeriti duljinu D^ od tačke 2—4´ i obratno
označiv točke 2´ i 4´ samo motkami za vrijeme mjerenja te
duljine.


Ako su prosjeci valjano izvedeni, tad je D = -Di= 250°,


ako je izmjera pogriješna tad je Dj ^ od D.*


* u nizu sjekoreda zna biti redovno znatan broj odjela koji ne dolaze d"
ruba šume, pa se izmjera i izkolčivanje pioajeka kod ovakovih odjela (koji su par"
vilne forme) kontroliraju, a i kontrolirati moraju svaki odjel napose, jer se na iste
drugi naslanjaju.


ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 13     <-- 13 -->        PDF

— 303 — ´
Ako nam je taj kut poznat dalje postupamo kako razložismo
pod konac kod I. primjera.
Kut w opredjelimo slično kao u primjeru I nu malo


drugačije.
^-= + 315-170 XT ^ — 4-35°
y^^= + 73-46° xu= — 229-50"


«/7 -yu= -H 241-71° Xu — x^ = — 229-16°
odnosno kraće: odnosno krade
y = Ulir X = 225-15°


Valja najprije opredjeliti -/j.
y 241-Tl´
tang -^ = ~ = 225^5^´ ^^S **°g "" = 1«^ ^ — log x, =


2-38330 — 2-36248 = 0-03082.


fi 4no ´ 53" ; 0) = -, + (180 —
-^47° 1 y.,,);
ai5 = 171° 02´ 30 ´;* « = 47° 1´ 62" -f- (180 — 171° 02´ 30") =
= 55° 59´ 22".
za kontrolu računa bi služili obličci:


sin -fl = Y ; cos 7) = ^ ; T = j x^ -f / = 330-33°.


Ad 2. Ovdje postupamo na isti način kao kod 1. samo
nam još ovdje valja [)ouajprije izračunati koordinate točke 3. a.
a onda imademo opredjeliti umjesto "C ^ kut v, te u liku B
(^itrana 57. Š. 1. g. 1908.) sa t>čkica!i)a ´´ ^ ozuačan <, toi.


Da ne opetujemo opet isti postupak, to donašamo po poznatih
pravilih već izračunata data.
»a;« = 248-31°; ^y^ = 231-01°; «V« = 47° 04´ 2",
»oji« = =: 71° 51´ 47".
Na isti način bi postupali, da želimo početi izkolčivati
, rosjek od točke C. f. z; sa dvije strane itd.


Primjer III.


Kontrola izvedenja prosjeka,
Dobro je kontrolirati izpravnost izvedenja prosjeka pri
rube šume.


* Ovdje se rabili azimut izračunati na temeljn unutarnjih kuteva poligona(
Vidi stranu 25. Šum. lista, od g 1908).


ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 12     <-- 12 -->        PDF

302 —


*5 „
sin L = -yr , ^


COS S=^


log sin L = log % — log T;
log C08 L = log IJr, — log T,
Ako uvrstimo u gornje obličke vrijednosti dobijemo,
da je:
´ log sin L = 2-221623 — 2-338799 = 9-882824 — 10;


a sin E ^ 49" 46´ 34´
log C08 L = 2-148880 — 3-338799 = 9-882824 — 10;
a C08 3 = 49° 46´ 34"


dakle je raču\i L izpravan.
Bududi je a, = 35° 21´ 15


a ^ L = 49° 46´ 34"
odnosno -^ a, + )::_ L = 85° 07´ 48", a os abcisa sa osju ordinata
čini od 90" t. j . .^ »co« = 90° — 85° 07´ 48"


co = 4° 52´ 13"


Sada kad nam je poznat < " postavimo se teodolitom
na točku 26 i bacimo visuru na točku 27.


Odčitanjima nonijusa pribrojimo w, dalekogled okrećemo
oko osi alihdade od Ijeva na desno, tako da nam Sj ostaje kao
Ijevi krak, dok nam nouiji ne pokažu odnosni broj °, ´ i "


U tom smjeru sada odpočnemo izkolČivanjem prosjeka.


Primjer II.


1. Imamo izkolčiti prosjek od točke 4 na točku C. f. *.
(Vidi lik A—F).
2. Imamo izkolčiti prosjek od točke 3. a na točki C. f oc.
(Vidi lik A F.)
3. a. je u sredini stranice 3—4 (§. 13).
Ad. 1. Da traga tog prosjeka izvesti uzmognemo mora
nam biti poznat ^ w t. j . kut, što ga čini stranica s^^ (4—6)´
sa tragom T.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 5     <-- 5 -->        PDF

— 295 —


U ravnicah bi moralo služiti kao pravilo, da prosjeci budu
izvedeni pod _. od 90", pa da kod osnivanja mreže prosjeka
pazimo, da pojedini prosjeci služe odmah i kao izvozni put i
da kao takovi po mogućnosti svi imaju priključak na mjestna
prometila (puteve, ceste, k brodu, željeznici, k selu i t. d.).


U podvodnim predjelima dobro je uz prosjek (putem nivelacije)
provesti odmah i odvodne jarke, jer tima odvodnjivamo


šumu i uzdržimo bolji put.
Može se dogoditi, da dodjemo u položaj, da kombiniramo
naravnu medju odjela sa umjetnim prosjekom, gdje primjerice


potok prelazi u jednom smjeru granicu našeg objekta tako
shodno, da na shodnu točku potoka do periferije šume nadovežemo
umjetni prosjek.


Nije pako nikako shodno napustiti potok kao naravnu
medju odjela, osobito ako se potok vijuga, a mi bismo ga
mogli shodno primjeniti našoj mreži prosjeka, pa moguće projektirati
prosjek, koji bi u mnogih točkah taj potok prosjecao
ili išao tik uz potok, pa u potok i t. d.


Izkolčivanje takovog prosjeka je nespretno, a osim toga
je takav nacrt neizgledan, pa otežčava i računanje površina.


Samo u slučaju regulacije potoka imalo bi se ovo izvadjati.
Nastupe često razni slučajevi i komplikacije, pa za oto
valja biti oprezan kod osnivanja mreže prosjeka, pa kod toga
misliti i na budući način šumskog gospodarstva, u na izgledu stojeće
gradnje prometila i t. d.


Prije svega moramo imati šumsku periferiju na nacrtu
prikazanu, Ovu imademo ili »a«) u katastralnih mapa, samo
si ju za veće površine moramo smanjiti na koji god od poznatih
načina (bilo pantografom uz odnosno šestilo. Reduktions
zirkel ili ordinatama) na mjerilo 1" = 80°, 1" = 100", 1" = 120»,
da ju imamo predočenu u jednom komadu ili „b*) imamo, da
provedemo ponajprije gospodarstveno podieljenje, da na mrežu
prosjeka umjerimo onda šumski obod. ^




ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 4     <-- 4 -->        PDF

— 294 —


1. Sume u ravnicah.
U ravnici rijedko kada de nam dostati, za podijelenje šumskili
predjela (gosp. jedinica) u sjekorede i odjele, naravne ili
umjetne ved od prije moguće postojede medje, doli kod manjih
kompleksa.
Skoro uvjek demo se dakle morati poslužiti ili djelomice ili
i sasma umjetnim prosjecima.
Kao najprikladnije naravne ili umjetne ved postojede medje,
upotrijebiti demo cestu, željezničku prugu, rijeku, izraziti potok,


t. ZV. planski put, koji ima služiti javnosti, pa je kao javno
dobro u katastru proveden, te privatno sgodno osnovani put.
Konačno bi se mgl i upotrijebiti, već mogude od prije
postojedi prosjeci, koji su bili projektirani radi lova, bolje orientacije.
požara, izvoza ili u obde u šum, gospodarstvene svrhe.


Nu ne demo nikada, a da tobože prištedimo, upotrijebiti
kakav neznatan dio ved postojedih razdjelbenih linija, ako
nam ne bi isti konvenirao cjelokupnoj mreži gospodarstvenog
podjelenja, niti demo za volju te neznatne prištednje osnovati nezgrapnu
mrežu gosp. ili unutarnjeg podjelenja šume, jer ovo
ima skoro uvjek biti trajne vrijednosti.


Ne moramo ipak vazda težiti za tim, da nam prosjeci u
jednoj gospodarstvenoj jedinici (ili suvislim šumskim predjelima)
imadu medjusobni priključak.


Primjerice može koju vedu šum. površinu (2.000—3.000
jutara) presjecati potok sa širinom n. pr. od 6—10«, i podjeliti
tu površinu u dva djela sa raznim imenima.


Tu nam je posve slobodno opredjeliti zasebno za svaki
taj šumski dio mrežu gospodarstvenog podjelenja, koja bi nek
bila — što se tiče površine odjela — suglasna, dočim inače
ne treba biti jedinstvena, jer to ne bi mogude bilo, i u mnogih
slucajevih n. pr. svrsi shodno obzirom na izvoz i t. d.


Tako bi n. pr. mogao u jednom djelu kao osnovka gospodarstvenog
podjelenja služiti ved od prije izvedeni prosjek (kojega
bi samo trebalo sredinu izkolčiti i obilježiti), dočim bi kod
drugog djela, služio osnovkom i prosjek, koji ide shodno uzduž
šume a predstavlja medju dvaju šumoposjednika i t. d.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 33     <-- 33 -->        PDF

— 323 —


posve izvudi.


Pokusne plohe mogle bi se po položaju u naravi unjeti
u makular griinspanom (inače i samo olovkom) te uz nje staviti
tekući broj pokusne plohe sa površinom, a duljinu i širinu
im kot´rati. N. pr.


40°


P. P. XX.
20°


2 j


Ovakov pregled silno pospješuje daljnji taxatorski rad,
jer je pri tom zorno prikazano razmještenje pokusnih ploha, po
tom zorno prikazano razmještenje pokusnih ploha po odjelih
i odsjecih.


Kao što nazivaju vojničku preglednu kartu u šumarstvu
pomodnom, tako bismo mogli nazvati i geološku kartu, nu na
ovu d3 mo dođi još u tredem dijelu (C) ove razprave.


Glede umnažanja mapa postoje razni načini, nu dandanas
postoje ved i zavodi, koji su u tu svrhu tako moderno uredjeni,
da kod njih možemo uz najneznatnije cijene i najmanje
naklade kopija naručivati.*


Što se tiče konvencionalnih znakova, to ih sadržaje svaka
geodezija u koliko ih šema u naputku nebi sadržavao. Tu nam
može poslužiti i instrukcija za zem. kat. izmjeru. Makalar se
ne bi imao providiti bojama.


Crte godišnjih sječiua se urisavaju u makula r karminom,
a s istim se upiše i godina sječe (1912./1913.),


Konačno je spomenuti, da bi bilo shodno, da smjer meridiana
naznačujuća strelica po mogućnost i padne paralelno
sa rubom papira, te da na isti način u smjeru sjevero južnom
teče i numeracija (što se tiče cifra i slova) odjela, odsjeka,
napisa itd. i to makar crte gosp. podijelenja bile i u inih smjerovih
provedene.


* Za svrhe uređjenja šuma, kopije gospodarstvenih nacrta priredjuje
n. pr. u Madjarskoj firma: Klosz Gy6rgy fes fia u Budimpešti.


ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 34     <-- 34 -->        PDF

— 324 —


Po našem uredjajaom naputku (§. 4.) imali bi se sjekoredi,
samou sastojinskih i preglednih nacrtih u smjeru
sječe označiti strelicom, koja seže preko cjele duljine sjekoreda.
Mnijemo, da bi se ta odredba imala protegnuti i na
gospodarstveni nacrt, ali sa tom preinakom, da bi ovdje dovoljno
bilo upriličiti krade strelice, koje bi eventualno samo
diono prolazile po medjah gosp. podjelenja,


K naslovu našeg uredjajnog naputka:


d.) P r 0 r a č u n j a n j e površina,


§. 9. Prema našem uredjajnom napu*ku proračunanje
pojedinih odjela i odsjeka obavlja se na temelju gospodarstvenoga
nacrta i to ili načinom geometrickim ili pomoćju planimetra,
Sbroj površina svih odjela izporedi se i izjednači se onda sa
površinom dotičnog šum. predjela (gospodarstvene jedinice),
izvadjenim iz katastralnih, segregacionalnih ili novih gruntovnih
operata.


O izračunatih površina pojedinih odjela ili odsjeka ima
se sastaviti : „I zkaz površina* prema obrazcu 2.
Kod proračunanja površine smatra se jedinicom 1. kat.
jutro == 1600a°.
Ovim je u jezgri sve nužno iztaknuto a i prama naputka
podana direktiva uredjajniku.


Pozivamo se ovdje samo još i na već u „Šum. listu, za
veljaču 1.907 (Vidi stranu 60 Naslov 4 »Pisarnička
izradba operata izmjere«) u kratko ili obdenito
prikazano proračunanje površina, polag naše najnovije katastral.
instrukcije.


Njeke tih odlomka možemo uporaviti i za naše slučajeve.


Proračunavanje površina osnujemo prema tomu, da li smo
šumski objekt samostalno vani mapirali (ovdje tada može predstojati
procedura oko izpravka gruntovnog stanja), ili jesmo li
izmjeru prislonili na zem. katastralnu izmjeru (što je redovno).


Gdje predleži teodolitno poligonometrička izmjera, tamo
se proračunavaju površine putem koordinata.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 35     <-- 35 -->        PDF

— 325 —


Posao oko toga jest dugotrajan, no zato i najtočniji nažin
preračunavanja; pa se onda na temelju tako obračunate
površine pojedinih poligona (koji se u ovom slučaju kao
skupine smatrati imadu) prelazi na obračunavanje površine
detajla.


Polag odtisnute skrižaljke na str. 326. obračunana je, temeljem
koordinata, površina lika B ili odjela 20. (Vidi 57.
stranu Šum. lista od o. g.).


Tečaj obračunavanja prikazuje sama skrižaljka.
Površina toga lika, proračunana je na 3 načina i to na
originalnom gospodarstvenom nacrtu, koji je sastavljen u mjerilu
1" = 80".
Polag koordinata proračunano je 135.799"81 " ; polag
Adlerovog planimetra 135.294 ", te konačno polag Amslerovog
planimetra 136.400 ". Dok je posao preračunavanja sa
Adlerovim planimetrom trajao (uz razatavljanje lika u 3 djela)
oko 6 — 7 časaka, sa Amslerovim polarnim planimetrom (uz
dvostruko obilaženje) oko 9 —10 časaka, to se je potrošilo proračunavanjem
površine putem koordinata cjelodnevno uredsko
vrijeme.
U pogledu proračunanja površina, mimoilazed teoriju nastroja,
načine obračunavanja i dr. poznato je, da je u šumarstvu
do sele najviše, a donjekle još i sada rabljen Amslerov
polarni planimetar, koji doduše ustupa danomice mjesto savršenijim
i točnijim konstrukcijama planimetra*, obdenito budi
ipak rečeno, da i Amslerovim polarnim planimetrom (uz njegovu
jeftinoću) dobivamo u naše svrhe posve dobre rezultate.**
Uvažimo li samo izlučbu odsjeka (sastojina), to upravo izčezava
pogriješčica učinjena planimetrom.
No što stoji to jest, da niti jedan ini geodetski nastroj
tako lahko nije podvržen poremedenju, kao planimetar.


* Vidi Šum. list za svibanj 1907. str. 178,
** Naputak za polarni planimeter po Amsleru je posebno odtiskan, a izvadjen
je iz: »V^erhandlung der Forstwirthe von Mahren unđ Sehlesien«. Prvi svezak za


g. 1887.
´25




ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 38     <-- 38 -->        PDF

- 328 —
Držimo e toga, da se ovakovim djelovima opredjeli površina
ea markom 1´´ ^ 40". a rezultat sa 4 pomnoži, ili da se
poslužimo Adlerovim planimetrom, akoprem nam ni tada na
gosp. nacrtu opredjelena površina ne poslužuje, kada se radi o
prijepornim površinama, za to su samo gruntovne mapeknjige mjerodavne.


Kod katastralnog mjerila za manje površine (kradi je krak)


najshodnija je uporaba marke O´Ol, jer se pri tom dobivaju
izravno rezultati u desetinama jutra.
Sastava k izkaz a površina .
Prije no u obde u naravi započmemo rad oko uredjfnja


šuma i sastavka šumsko-gospodarskih osnova, moramo imati
ve<5 pri ruci za sastav iliti s&činjenje nacrta potrebni t. zv.
»Izkaz« svih cestica, od urediti se imajudeg šum. posjeda.


Taj bi izkaz imao sadržavati sve uskladjene katastralnogruntovno-
segregacionalne podatke, sa naznakom kat. i grunt.
broja čestice (eventualno i segregacionalnog), nazive rudina, te
površine.


Cisti prihod i zemljarina su ovdje od podredjene važnosti.


Ovakov izkaz ima se u formi izvadka (gruntovnog i katastralnog)
segregacionalne presude (nagode) sa inim spisima
prigodom predloženja radi preizpitanja osnovi priklopiti, jer se
bez toga izkaza ne da kontrolirati ni izkaz površina.


Osobito valja paziti, koji je potok ili put kao javno dobro
a koji kao privatni u javne knjige unesen.


Temeljem toga izkaza ustanovimo onda površinu pojedinoga
šum. predjela (gospodarstvene jedinice), pa predjemo na proračunavanje
površine (na makularu) pojedinih odjela.


Odjele pravilnih figura, koji su još k tome providjeni kotami
duljina (uz odbitak prosjeka) uzmemo odmah, kao i prosjeke,
kao konačnu stalnu površinu, koja se ne d e menjati
unatoč toga, ako nastupi razlika površina izmedju izkaza čestica
i našega izkaza površina.


Tu eventualno nastavšu razliku rapartirati demo proporcionalno
na krnjaste ili nepravilne odjele.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 39     <-- 39 -->        PDF

— 329 —


U brdskim šumama — malom su iznimkom — svi odjeli
nepravilni.
Izjednačiv površinu avih odjela sa označenom ukupnom
površinom u izkazu čestica, predjemo na proračunavanje povr


šina pojedinih odsjeka unutar jednog a odjela.
Nastavša razlika izmedju sbroja površina. s vi h odsjeka
pojedinog a odjela, sravni se sa površinom odjela dobive


nom, naprijed navedenim načinom, pa se mogude nastala razlika
onda proporcionalno repartira na pojedine odsjeke.
Time bi bio posao oko preračunavanja površina dovršen,
pak se prelazi na sastavak ,,I z k a z a površina*.


Ako su prijeporne čestice cjele ili samo dio istih, to površina
prijepornih djelova ne dolazi u račan kod izkaza površina,
nu to valja u izkazu Čestica iztaknuti i prijepornu površinu
prema gosp. nacrtu odbiti


Budući, da u svi h inih taksatornlh tiskanica, doli izkaza
površina, dolaze jutra sa 2 dese´inke, a ne sa " , to je naše
nemjerodavno mnijenje, da je vrlo praktično likvidiranje i rektificiranje
površina, ako se umjesto sa O" operira sa desitinama
od jutra, te tek konačno izkaz površina propisno izpuni sa ´^´´.


Naš šum. lovački koledar sadržaje takodjer na strani 35.
za god. 1908. vrlo praktičnu skrižaljku za pretvaranje ^° u
desetine od jutra i obratno.


Pod neplodnom površinom razumjevamo: prosjeke, kamenolome,
pješcenike, puteve, popuzine. jarKe, gole stijene itd.


Prosjeci, putevi, potoci itd. ako služe, kao crte gosp. podijeljenja
šuma, dobiju svoju oznaku prema šemi prvoj
k našem uredjajnom naputku (A, B, 1, 2 itd), nu sa površinom
dolaze u izkaz te površine samo onda, ako spadaju šumskom
posjedu i nijesu javno dobro, inače im se oznaka samo u gosp.
nacrt unese.


Prije glavnog opetovanja površina odjela dolaze iztaknuti
svi prosjeci, svaki sa svojom oznakom i ukupnom površinom.
Konačno dolazi opetovanje ukupnih površina šumskih
predjela, koji spadaju istoj gospodarskoj jedinici, a nijesu su




ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 36     <-- 36 -->        PDF

-32 G
Tekućibroj


OSClf^-MK) — CCDOOVlOSCnrf^OitO«—


*


o


tf?´a„ i+i !i+i1 11^++++++1+ w


50 B " 0
0


OlMtO^I-´OStOCi Oi — tOlt^OSMitS5< < — a:a)^oJOOoK-iooiOOi^juitoQ( s 1-1 >-
5S* t


1


<
<
0 oico-Aobt-^-jdtaii-^cwcć-JobiOT N ´ 0000^ ^.U — OltOOCDCDOJ^J^^OO (r+p


a


+++++++1111+++++ i+


00


a H
"— OJ to
P Cna5O*^a:0005cria:t>:;O00t0>t-a^ot


5


0 pr
N< CD


0


1


0


t^ 1+


CD


— to 03 Oi — -— h-1
< « 1 w


0
0


c


0


-I


1 S" 5


´


1 11 IM 1+++++ 1+


< * CD


q;tocDaiL>ooiOOiGo*^k4^0icpccoo


?0


to


1+ S 1


T3 C


+++++++++++++++


h-^K-´h-´l—^tOCCdOlht*-!-^´-to— — * C"wa5^-atOQoa::toia:´X>0^0000;


cnoabcDi^oOJUiKJcčchocoi^i:^


CD


oo*i-to^**´:r´0´tot^CiT^CJtox-^oo


. 5´ +++++++11M+++++1+


< m a CK


"* CWfcO 0 n ^-;^cncn>
orf^oiOowo;aitoowtoM^*^o\ p-(rt-^-ta-D ^ 0
CD CC "^ rj


fD 1


tOOitOi-ClO)J-^Oi

CD -_^ p
COOJ;^ — 0500 h-i-^lOOhl^tO
to ^ ČD -^ --J OD to M — *h_**Lt-^ CD ~ »
OtOCD-aODtO UJI—´Olf^iOO
Ci


3^ +


-^coOTcćtooi oobdstorfl
0 o^´OooDO-J´-i osa^fcooo


0


13 a -I
h-i to 0003 to


0
W ^4 05 to 05 0 .-,
CK H* CO p" »


^ Cl OS


1


01 ^ to 0


p


1


CD CO 05 on šO 0 r—


cr CD hp. 05 -3 ^ t^ a


»


00 A -j rf^ 00 ai; -J < OT Oi h^ 1—^Oi ^1 --> »


a


0


1 to


11 i+111 1 1+++++1+
++. C


D


09 DLt


13
(:;r«i-itO -^ 00 t^ cr. Oii— tO>f^050I II 0
j—jCTrOil-T´COOOpi-´OOSOOp-JOTtoaf sr E. <


0 p


Hi


CD goocoo^>*^
— u>L0C:o:r>03-a — 00


CD (»<
bO


1M:1111 1++++++ 1+ 5´


l-^OlO»C^-JGC00-o^-jc;ioi-^ai00oiL0 03cj^


* 0 2. +3
* c-^ te
CD pcoobobo5ciiotorf^cocTiobtooootoa:;^05--^´tooicn>co--3U´rfi-00


^1 +=
e>


i-» to to
CO -J 00 1-^ — 05 0 »f^ 05 «
O" f— 0 001 0 ;-J*».p0 05_ LOU´pop4i-;-^


-] bi — 1—^0 00 ^ i>.*^00 ´-3 0 0 H-4^ *^ b; ^
CD CD rfv rfi-oa^ cr. Loa;ai05cncKa:´Oi--iGc


+


i
i
<
<
— c»


CD CD ^ h(i..^05 ODODOJtOH-OiOLOO^tO^?^


0


00 T-. CD


-j -j CO 1-^d» to ^T LO OT LĆ CČ 0 CD ji


t3


+


p


00 00


< 1 +


to 1;0




ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 37     <-- 37 -->        PDF

— 327 —


Svako oštedenje planimetra znatno upliva na rezultat površina,
pa bi se 8 toga imao svaki planimetar prije uporabe,
s obzirom na njegovo stanje izpitati i na ve<5 poznate načine
rektificirati.


Što se tiče točnosti planimetra, to 8e ista bilježi, kod površina
srednje veličine i kod dvokratnog obilaženja oboda, sa
1/500 i 0-27„.


Kod veće vježbe, te ako je lik ravnijim crtama omedjen,
može se kako vele još veča točnost polučiti.


Uporaba tankog ravnala, eventualno iz kovi bar umetnutom
u drvo olakša rad, pa ako se pazi, da se šiljak točno uz rub
lineala prislanja i po crtah oboda povlači, to se znatn o po većav
a točnost rada.


Nije nam nikada uspjelo postići bolje rezultate prostom
rukom povlačeć šiljak, prem to njeki zagovaraju; nu kod
vrlo krivudastih potoka to inače ne ide.


O dopustivosti pogriješaka kod preračunavanja površina
i t. d. bijaše govora već u djelu A) naše razpravice (strana


178. ex 1907.).
Kod pravilnih figura rabiti ćemo uvjek geometrijski način,
a napose, gdje su nam duljine uz to još i kotirane (pravilai
odjeli, prosjeci i si.).


Nastaje pitanje sa kojom bismo markom operirali na planimetru,
uvaživ mjerilo gospodarstvenih nacrta 1" = 80°.
Imajuć na planimetra marku 1" = 80° mnijemo da možemo
dostalnom točnošću poslovati ci do 1 jutra.


Akoprem naš uredjajni naputak propisuje izlučbu sasto1—
4 jutra, ipak se višeputa desi, da se izlučuju čistine, vrtovi,
polja i slično i sa površinom do V^ i ´/s jutra i to s razloga
administrativnih.


Valja bo više puta držati eventualne usurpacije u evidenciji
radi odmjere zakupnine i t. d.


Kod ovako neznatnih površina, a moguće još nepravilnih
oblika, ne postizavam o gore rečenom markom valjane rezultate.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 40     <-- 40 -->        PDF

— 330 —


visli. Ako se gospodarstvena jedinica sastoji iz više nesu visli
h šumskih predjela, to počima označivanje medja sjekoreda
i prosjeka u svakom predjelu iznova, alfabetnim redom
i arabskim brojevima počam od 1. — dočim brojevi odjela
teku dalje neprekidno.


Ako u crtu gos. razdijelenja padne enklava, (ili preporni
dio) te ju tako prekine, to ta crta zadrži i u nastavku poslije
enklave svoj naziv.


Odsjeci teku redom male abecede, u svakom odjelu za
sebe iznova, pa se po mogudnosti (prem to nije propis) gleda,
da čistine počimaju sa „i\" a da se u odjelu svrši sa najstarijom
sastojinora.


Gdje je čitav odijel jednolične sastojine, dakle poja-n odijel
i odsjek indentičan, njeki stavljaju uz broj odijela i slovo »a«.
I mi smo toga nazora, nu nije ta oznaka i bezuvjetno


nu´fdna.


Zapušten i prosjeci i patevi sa propisanom širinom
unesu se kao čistine, pa dobiju poput svakoga inoga odsjeka
svoju oznaku.


Potoci su u svakom slučaju »neoplodno«, služili oni ili
ne kao medje gosp. podijelenja.
Na svaki odio odpada sam o toliko površine od pojedinoga
puta koliko ga se u tom odjelu nalazi (proteže).


Bilo je slučajeva, da se je put (koji nije služio u svrhe
gosp. podjelenja sa nješto vedom širinom) priklopio jedno m
odijelu kao neplodno tlo, akoprem je isti put više odijela prolazio.


Time je bila u izkaza površina označena, površina odijela
sa puno većom površinom, no odgovara naravi, dočim su drugi
odijeli bili dotirani sa manjom, naravi i gosp. nacrtu neodgovarajućom
površinom.


Obtočena tudja zemljišta protežu se često skroz 1, pa i
više odijela, tako, da je nejasno ustanovljenje u koji odijel, da
se pojedina čestica iste (enklava imade često sa znatnim brojem
čestica) stave.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 41     <-- 41 -->        PDF

— 331 ^
Mi bismo zastupali mnijenje, da bi bilo najshodnije rubriku
,,0b točena tud ja zemljišta (enklave)" od
sgode do sgode posebno i od ostalih rubrika neodvisno, izkazati
prema popriličnom broju čestica odpadajuče skupno na
razne odijele. Zatim u opazci naznačiti top. broj čestica, a u
rubrici ,,Obtočena tudja zemljišta (enklave)" sa površinom njihovom.


Predmjevamo ovdje izbačenu gruntovnu (ne po nama,
ustanovljenu) površinu, temeljem koje svakovremeno zamjenu,
kup i slično upriličiti možemo, i to ako se u tom pogledu ne
sačini posebna osnova arondiranja posjeda.


Kao manje površine polodjelskog tla, dolaze đeputatna
zemljišta lugara i dr. Kada pak nastupe slučajevi, da se radi
0 većih površina, to se i onako napose odluči kako već prema
svrsi i značenju tih tla.


Konačno valja uvjek pričuvati i koncept izkaza površina
sa nsznačenjem opaženih razlika, izmedju po nama proračunane
površine prema onoj u gruntovnici, jer će mo temelje m
ti h razlik a morati proračunavati površine godišnjih sječina.


Godišnje sječine bivaju u pravilu opredjelivane ravnim
crtama.


Širina sjekoreda (koja nije našim naputkom propisana a
polag austriskog naputka iznaša 800—1000 m) predstavlja
ujedno duljinu odjela a redovito i duljinu sječina.


Nu na ovo se vraćamo još i u trećem djelu (C).
Svršavamo tim drugi dio te naše razprave, preći ćemo podjedno
na t. zv.


B.) Tehničko-mjernički dio.


Dosadanje predočenje nije bilo do luše podpuno, ali odmjereni
prostor, dopustio nam je, da se samo taknemo ne našeg
stanovišta, već predmeta, te da iznesemo bar nješto iz poslijedka
naše prakse.


U diskuziju i pobijanje raa s kime, niti se kanismo,


niti se upuštamo, a ne imadosmo za to ni kakovog oslona ni


razloga.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 42     <-- 42 -->        PDF

— 332 —


A nebi to valjda donjelo ni kakove koristi, ta demu da
se onda inatimo ?
Napisasmo to od srca i ljubavi spram struke i za to, da
prinesemo bar koji atom k unapredjenje šumarske nam struke.


Pri zaglavku cjelokupne razprave pako, osvrnuti de mo se još
i na izpostavu popriličnih troškovnika u poslu uredjenja
suma i sastavka šumsko gospodarskih osnova, a isto tako
de mo prigodice ma kojim putem, u kojeČem još i upotpuniti
ova dosadanja razmatranje, poprativ ih po mogućnosti i mijenjem
drugih domadih stručara.


Kr. kot, šumar, kao mjernički vještak.


Piše Gašo Vac, kr. kot. šumar.


Kr, županijska oblast u O. izdala je dne 1. listopada g.
1905. pod br. 17.850. sliedede riešenje:


„Pošto kr. kotar šumar neima ovlaštenja, na izvršivanje,
civilne mjerničke prakse, to se kr. kotar, oblasti nalaže, da
ga u budude nesmije upotrebiti kao stručnjaka,
na takova uredovanja, koja iziskuju prisutnost i rad tehničkog
stručnjaka, ovlaštenog za izvršivanja civilne tehničke prakse, u
smislu naredbe br. 15.660. ex 1876. od 26./II. 1877.«


Ovom odredbom, nedira se ali u ustanove
kojom se kotar, šumari, kao stručnjaci, u šumskim
tehničkim poslovima upotrebiti imaju."


Povod ove odredbe bio je taj. što je kotar, oblast svojega
kr. kotar, šumara — upotrebljavala za vještaka, prigodom pritužbah
stranaka proti usurpantima šuma, pašnjaka i put
e v a, vlastnost zemljištnih zajednicah, ili na sam zahtjev
zem. zajedn´ca, da se izmjerom urede usurpacije šumah i pašnjaka.
Pošto ovakova odredba znatao zasijeca u vanjski tehnički
rad kr. kot. šumarah, to ćemo ovo važno pitanje, na
svih strana raspraviti. Svaki bi od nas morao u ovom listu
svoje topogledne doživljaje iznieti, da se i to »vjestačko pitanje
« šumarah jednom rieši.