DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 308 — I @vdje si načioimo u mjerilu 1; 25 000 mrežu prosjeka na pause-papiru, u 2—3 razmjera duljine napram širine, pak postupamo kako smo to napomenuli kod gospodarstvenog podijelenja u ravnieah, ali s tom razlikom, da de nam ovdje taj postupak poslužiti samo u toliko, da ne bi eventuelno zabora-, vili u naravi izmjeriti, koju povoljnu kosu, a uslijed toga bi dobili odjele sa znatno različitim površinama, a bez potrebe. Ovom sgodom, kako već jur naprijed spomenusmo, rabimo sjekoredne linije kao osnovke mreže gospodarstvenog podjelenja. Kada smo si na karti označili sve potrebne kose, puteve i t. d.; podjemo sa kartam na lice mjesta, te si možda samo i korakom, u naravi nadjene objekte obidjemo. Nakon sto smo to obilaženje obavili, stvorili smo si sud u koliko i uz koju preinaku možemo osnovano gospodarstveno podjelenje provesti. Osim izrazitih potoka i puteva držimo veoma shodnu uporabu kosa, te osnivanje prosjeka po grebenih takovih kosa Ako i je pojedina kosa pod konac nješto strmija, te bi se ovdje ili moguće u kom kratkom djelu, gdje oko sredine kose ne bi dao put upotrijebiti, to se lahko ovaj mali dio putem uz stranu obidje, nu podan je gospodarstvenoj crti takav smjer da de se rek bi u cjelosti u slučaju potrebe ipak modi na njoj sagraditi put. Nu kao što svaka kosa ne de baš upravo modi a i trebati služiti kao izvozni put, to je po izmjeru pogodnije, ako 86 osnivaju crte gospodarstvenog razdjelenja sa što manje lomova, pak da te crte idu grebenom kose. Ovo potonje imade još i tu prednost, da su putevi suši, jer se voda sa obje strane izcjedjuje, a osim toga je to povoljno 1 za čuvanje šuma, jer lugar lahko uoči štetjčinca. Dobro je to konačno s razloga navedenih u spomenutom članku p. n. g. Partasa*, i glede expozicije tla za osnovanje fixnih točaka za izlučbu sastojina. strana 60 ali. zadnja. |