DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 15     <-- 15 -->        PDF

— 305 —


2. Gospodarstveno ili unutarnje podjelenje
u br dskih šuma
Ovo bi se imalo u pravilu prilagoditi konfiguraciji terena,
te prema tomu moramo u tom slučaju uzeti sto veći obzir
na oblike tla.
Podjelbene crte imaju biti po svoj mogudnosti tako odabrane,
da mogu služiti svojim položajem i smjerom svojevremeno za
osnivanje izvoznih puteva, ako već takove same crte podielenja
ne predstavljaju
No nije neobhodno nuždan svigdje medjusodni priključak


t. j . da recimo iz puta, koji predstavlja medju sjekoreda moraju
iz Iste točke te medje polaziti dvije crte služeće kao
medje odjela.
Da si postavimo takav zahtjev znali bi propustiti puno
važnije momente u pogledu sustavnog razdieljenja.


Akoprem bi se imalo samo iznimno i to uslijed,pomanjkanja
dovoljno shodnih naravnih medja (da ne dobijemo prevelike
pojedine odjele), doskočiti toj okolnosti djelomičnim
osnivanjem umjetnih prosjeka bez obzira na konfiguraciju terena,
to su ipak i uvaženi stručari znali ovakove prosjeke izvadjati
na daljine od par kilometara.


Akoprem to ne zagovaramo, iztaknuti nam je, da dolazi
ipak do slučajeva, da se imade urediti šuma brdskog položaja,
koju nikako ne možemo ni malo shodno gospodarstveno podjeliti
pomodju naravnih medja, koje se kroz taj objekt pružaju.


Ovdje de mo se djelomično, a i sasma baciti na umjetne
prosjeke, makar isti prolazili i preko grebena i jaraka.— Za
volju jedne prikladne medje, ne mažemo bo zabaciti cjelokupno
spretno podijelenje,


Osim naravnih medja, navedenih za ravnice, rabimo ovdje
najviše kose i kosice.


Po ovakovih kosah (grebenih) ili po strani, protežu se
šumski putevi, koje si je izokolno žiteljstvo svojedobno prema
padu tako osnovalo, da bi se po gdje koji put uz neznatno
preloženje — mogao kao podloga i za izgradnju upotrebiti.