DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 14 <-- 14 --> PDF |
- 304 - Osobito je to onda nuždno, ako imademo temeljem dviju izlaznih točaka prosjeka, koje dolaze na obod šume, mapirati taj obod. Primjerice po liku G. ´ »D« predstavlja medjni prosjek. D ^D´ 3 f, H P = 200°, Pi = 300°, P2 = 150o. Ako su prosjeci Pj Pi i P2 dobro izvedeni, tad po Pitagorovom poučku mora biti: z)2 = (Pi — r,? + p´ /j2 = 1502 _|_ 200^ , D = 250°. Ako u naravi duljina izravno i točno mjerena od točke 2—5 i obratno ne iznaša 250°, to se ima ta razlika ved prema veličini pripisati uplivu stanovitih grubih neminovnih i inih pogriješaka, Vise puta ali ne demo moči radi izbočitosti medja (ne mora »D« uvjek predstavljati medjni ravni prosjek) ili s inih zaprijeka izravno mjeriti od točke 2 — 4 i obratno. To će mo si morati oba prosjeka Pj i Pg u shodaoj ali jednako j duljini produljiti u susjednu kulturu medjaša (ako nije šuma ili kultura za oštetiti, pak nam raedjaš to niti ne dozvoli) te mjeriti duljinu D^ od tačke 2—4´ i obratno označiv točke 2´ i 4´ samo motkami za vrijeme mjerenja te duljine. Ako su prosjeci valjano izvedeni, tad je D = -Di= 250°, ako je izmjera pogriješna tad je Dj ^ od D.* * u nizu sjekoreda zna biti redovno znatan broj odjela koji ne dolaze d" ruba šume, pa se izmjera i izkolčivanje pioajeka kod ovakovih odjela (koji su par" vilne forme) kontroliraju, a i kontrolirati moraju svaki odjel napose, jer se na iste drugi naslanjaju. |