DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1908 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 184 — O uzgoju šuma gledom na rentabilitet vrsti drva i uzgoja. Piše dr. Gj. Nenadić. Prije nego što su se počela moderna prcmetila u pojedinim zemljama izgrađivati, bio je glavni cilj šumarstvu: dobivanje goriva drva Tek razvitkom prometila, te procvatom trgovine i industrije, dobi šumarstvo u ekonomskom životu dotičnih zemalja posve drugu zadadu. PoČttak novoga života možem:) označiti godinom 1858., kada je Pressler upozorio tadanje vlasnike šum^, da i oni moraju poput svakoga trgovca i obrtnika računali sa kapitalima, uloženim u sumama. Svoje nazore izložio je Pressler u maloj knjižici »Der rationelle Waldwirt «, koja je u ono doba podigla veliku prašinu i bila povodom dugotrajnoj prepirci među šumarskim stručnjacima. Redovi protivnika Presslerovih i njegovih pristaša postojali su sve redi i polagano je jenjavala ta uzaludna borba, koja je mnogo korisnih sila badava apsorbirala, ali od koje je bila jedina korist, da su osnovne misli nove nauke postale još jasnije i izrazitije. Nije nam namjera, da načela nove nauke ovdje razvijamo, nego želimo u kratko istaci činjenice, koje u šumarstvu naprednih zemalja danas vladaju, te na osnovu kojih odnosne zemlje polučuju sve veču vriednoat u svojim šumama. Kraljevina Saska bila je u Njemačkoj prva, koja je udarila temelj gospodarenju u državnim šumama na osnovu načela te nove nauke, radi čega ona danas polučuje najvedu zem- Ijištnu reitu svojih šuma od svih drugih država njemačkoga carstva i ostaloga svijeta. Za njom su se povele i mnoge drug.njemačke države, te danas gospodare sa obhodnjama, koje su mncgo bliže onoj, koju ustanovljuje nova nauka. Ona se obhodnja zove financijalna, koja nam kaže, kada je renta zemljišta najveda, odnosno kada vrijednost zemljišta postigne svoju kulminaciju. Visina vrijednosti zemljišta ovisi o prihodima, koje |
| ŠUMARSKI LIST 5/1908 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 185 — zemljište daja, t. j . o vrijednosti sastojine, čija vrijednost dalje ovisi 0 vrsti drva i načinu uzgoja. Pa kada je tomu tako, to nam mora biti rentabilitet vrsti drva i uzgoja ondje, gdje su nam ruke kod izbora između više vrsti drva i uzgoja slobodne i nevezane, odlučan faktor za budude gospodarenje. Poznavati pako razliku u rentabilitetu pojedinih vrdti drva i uzgoja jest danas tim nuždnije znati, jer je u današnje materijalističko doba glavno obilježje svake produkcije: proizvodnja što više materijalnih dobara uz što manje proizvodne troškove. Temelji racionalnom šumarstvu u naprednim zemljama udareni su uvedenjem čiste sječe i ručnim pošumljenjem sječina, a to je bio rezultat spoznaje, da šumu ne smijemo prepustiti samoj sebi i od prirode sve bezbrižno očekivati, nego da moramo narav svojim radom još više poduprijeti, ako želimo što prije postidi cilj, koji smo šumskom gospodarstvu postavili. Kulturni narodi ne žale troškova, koji su u tu svrhu potrebni, jer znaju, da je šumarstvo vrlo važna grana agrikulturne produkcije i da i ovdje uloženi troškovni nalaze svoje pokride u budućim prihodima šume. Sume naše otačbine prikazuju nam se u tri slike: glasoviti slavonski lužnjakovi hrastici, kitnjakovi hrastici sa kestenom i bukvom po brežuljcima, te napokon četinjave i bukove šume visokog gorja. Take raznolikosti sa svojim šumama ne pokazuje ni prostrana Njemačka kao naša mala kraljevina Hrvatska i Slavonija. Pogledom na istaknutu raznohkoat naših šuma, namiče nam se samo od sebe pitanje: kakim putevima nam valja pođi, te koja sredstva moramo rdabrati, da vrijednost narodne imovine, sadržane u narodnoj riznici, šumama što više podignemo? Nema sumnje, da putevi ne mogu biti jednaki, jer svako područje za sebe uvjetuje posebne mjere, koje se moraju u svakom području za sebe temeljito ispitivati i proučavati. Sretni geografski i orografski položaj naše otačbine, u kojem glavne vrsti šum. drveda nalaze optimum svoga uzrasta, |
| ŠUMARSKI LIST 5/1908 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 186 — olakšat de nam posao u velike, jer sa valjanim uzgojem naših hrastika, polučit ćemo sa pol truda i muke u pola vremena stabla jednake debljine, koje danas polučuju Nijemci sa uzgojem svojih hrastika u Spesartu. Ne budemo li dakle u uzgoju i njegovanju naših šuma ulagali što više energije i rada, to demo zaslužiti opravdan prigovor potomstva, da nismo znali ili umjeli u svoju korist što više izcrpsti prirodne sile, za čim danas svi kulturni narodi svijeta u svim svojim poduzećima i nastojanjima teže. Glavne vrsti drveda naših šuma jesu; hrast, bukva, smreka jela i bor, a kao nuzgredne vrsti mogu" mjestimice u obzir dolaziti: jasen, brest, kesten, javor, lipa, breza i t. d. Ove vrati drva uzgojene na prikladnim mjestima, mogu biti važan utez na vagi kod prosuđivanja rentabiliteta dotičnih šuma. Prema naprijed istaknutom ne može nam svejedno hiti, koju vrst drva i koji naein uzgoja u našim sumama kultivirati treba. Posve je jasno, da kod jednakih kulturnih, upravnih, te inih produktivnih troškova, jest ona vrst drva i forma uzgoja, rentabilnija, koja u jednakom vremenu najveći prihod daje. Od četinjavih vrsti drva jesu smreka i bor najrentabilnije vrsti drva, jer njihovo drvo svjetski trg više traži nego li bukovo i jelovo ´drvo. U pojedim krajevima može bukovo drvo kao ogriev imati veliku cijenu, ali pojedini slučajevi ne u,ogu imati ništa promjenljivog na gore istaknutoj činjenici. Logički iz toga slijedi, da pored svega toga, što jela i bukva mogu mjestimice imati dobru prođu i stati na visokoj cijeni, da ih ipak ne bi trebali uzgajati na većim površinama, jer njihovo drvo nije na svjetskim tržištima rado traženi artikel. Da, se uvjerimo o produktivnosti pojedinih vrsti drva. dovoljan je jedan pogled na njihove skrižaljke prihoda i prirasta. Prema najnovijim skrižaljkama prihoda i prirasta iznaša drvna masa glavne sastojine pojedinih vrsti drva na ha u površine u 100 godini, kako slijedi: |
| ŠUMARSKI LIST 5/1908 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 187 - Bonitet = I. II. III. IV. V. smreka 1905 885 698 525 370 m´ jela 1100 900 720 550 400 » bor 600 500 400 300 200 » bukva 670 595 515 419 294 » Drvna masa na istoj površini do 100. godine već izlučene sastojine. Bonitet I. u % glavne sastojine II. u 7o glavne sastojine III. u 7„ glavne sastojine smreka 515 27´o8 /o 417 47´,.//o 353 60-5,7„ jela 615 55-87o 495 55% 385 5o´5 /o bor 288 487o 264 52-^Vo 231 57-,7o bukva 361 53-87o 284 47-e7o 208 47-«"/ 6 ´ 0 f V 11% glavne \T U "/o glavne Bonitet ^ ´ - sastojine ´ sastojine smreka 281 53-547o 162 43v7o jela 270 497o 175 43-<,7o bor 177 597o 99 49,-7o bukva 164 39-, 7o 120 40-87o Hvala ustrajnom rada njemačkih pokusnih postaja, stoje nam danas na raspolaganje za sve vrsti drva veoma točne skrižaljke prihoda i prirasta*. Promatrajudi gornje brojke ne smijemo iz vida ispustiti činjenice, da u naravi doista ne postoji za svaku vrst drva toliko bonitetnih razreda, koliko ih skrižaljke prihoda i prirasta iskazuju; najviše postoje tri bonitetna razrada i to I , II. i III, bonitetni razred**. Niži bo * Mi držimo, da, su najbolje ove skrižaljke prihoda i nrirasta: Za hras t od prof. Dr. Wimmenauer-a (Allgem. Forst unđ Jagdzeutung rujan 1899 i sijeganj 1900.) Za b u k vu od Dr. Grunđner (Untersuchungen im Buchenhochwalđe. Berlin 19v4) Za smrek u od D.. Baura, Ur. f5chwappaoha Dr. Kunzoa i mnogih drugih. Za j e i u od prof. Dr. v. Loreva (Ertragstafeln filr die Weisstanne U. Aufl. Frankfurt 1897) Za bo r od Weise-a (Ertragstafeln fiir die Kiefer Berlin 1880.) ** Feistmantelove skrižaljke pr hoda i prirasta, koje se kod nas upotrebljuju posjeduju 9 bonitetnih razreda, što nam može biti povodom, d* več a priori u istinitost njihovih podataka posumjati moramo. Tako oštrih granica između pojedinih boniteta, kako ih ove skrižaljke iskazuju, do sta u nara i nema Pa ako k tomu još dodamo, da one sadržavaju drugih nuždnih podataka, koje novije sjrižaljke prihoda i prirast,i poznaju, kao broja stabala po jutru, srednje visine i srednjeg prsnog promjera dotičnog debljinskog razreda, to smo divoljno istakli potrebu, da se za naše prilike druge skrižaljke prihoda i prirasta sastaviti imadu. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1908 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 188 ~ nitetni razredi ne mogu se dalje za istu vrst drva za sebe promatrati i na njima dotične vrsti drva uspjehom na financijalni momenat uzgajati. Tako primjerice IV. bonitetni razred za smreku vise odgovara I. bonitetnom razredu za bor ili za bukvu II. bonitetnom razredu i t d. Iz ovoga dalje slijedi, da na dotičnom zemljištu valja samo onu vrst drva uzgajati koja nam u fiiiincijalnom pogledu najveći prihod obedaje. Na tu se okolnost osobito obzir uzeti mora kod svih statičkih računa i vedih procjena šuma u svrhe prodaje, ekspropriacije i t. d. Poznato je pako, da bukva i jela stavljaju jednake zahtjeve na zemljište i da imaju jednake potrebe na svjetlo. Smjesa ovih dviju vrsti drva svuda je rado viđena. Tradicionalna ljubav prema bukvi, koja datira iz dob«, kada je glavna zadaća šumarstvu bila, dobivanje goriva drva, uhvatila je dubok korijen u srcu mnogih šumara, koji ju šta više nazivaju uzgojiteljicom ostalih vrsti drva Ako iz bližega promotrimo funkcije, koje om ima tobož vršiti to demo vidjeti, da su ju krivo nazvali »Madhen fiir alles«. Opojeni s ljubavlju prema bukvi, zaboravljaju ali na činjenicu, da bukva i jela što se tiče zahtjeva na dobrotu zemljišta, nijesu baš č&dne i da na istom zemljištu, na kojem one rastu, mogu uspijevati mnogo rentabilnije vrsti drva, kao hrast, smreka i bor. Pa što se tiče i njena upliva na formu deblovine, primjetiti nam je, da oua nii vrši nikaki upliv, a niti otpornost cijele sastojine protiv vanjskih nepogoda u velikoj mjeri povečati može; naprotiv guši i uništuje sve što joj preko glave ne raste. Najnovija znanstvena istraživanja utvrdila su, da stabla čistih hrastovih, pmrekovih i borovih sastojina, uzgojenih na prikladnim zemljištima, pokazuju jednako zadovoljavajuću formu deblovine kao ona u smjesi s bukvom uzrasla stabla. Punoda i vrsnoća deblovine kod svih vrsti stabala ovisi o sklopu sastojine, a ne od eventualnoga upliva primješane vrsti drva. Velika i obilna produkcija listinca, pribavila joj je i važnost da tlo popravlja, u sto doista ne može biti sumnje. Nu |
| ŠUMARSKI LIST 5/1908 str. 31 <-- 31 --> PDF |
- 189 — tu važnost ne smijemo precijenjivati, jer debele naslage liBtinca na dobrom zemljištu mogu više škoditi nego li koristiti; naime najnovija znanstvena istraživanja nijesu utvrdila, da su debele naslage listinca i humusa u opde korisne za rast šumskog drveda. Prema tomu može razumno uživanje listinca i stelje biti — bez ikake zle posljedice na iizrast dotične vrsti drva — od velikoga upliva na visinu godišnje rente. Pored gore istaknutih mana, posjeduje bukva još i tu, da ju je umjetnim načinom teško pomladiti, što de ju bez sumnje u bududnosti još jače natrag potisnuti. Iz svjega ovoga rezultira pravilo, da ondje, gdje hrast, smreka i bor, uspijevati mogu, jest neekonomički jelu i bukvu uzgajati. A što da kažemo o rentabilitetu pojedinog načina uzgoja? Svaka vrst drva može se sama najlakše pomladiti, jer da to nije mogude, nebi pojedine vrsti drva u prirodi opstojale. Pa i ako taj zakon prirodom vlada, to ipak možemo postaviti pitanje: da li naravni način pomlađenja šuma moramo smatrati principom i jedino se njega držati ? To moramo tim bolje znati, jer danas opdenitu vlada pravilo, da se u izboru vrsti drva i načina uzgoja na prirodi ugledati moramo To znači, da ua mjestima, na kojima danas slučajno raste bukva i jela, ponovo iste vrsti drva dotičnom zemljištu uzgajati moramo. Kod toga ali ne pomišljamo na okolnost, da i priroda sa odnosnim vrstima drva stanovite promjene provađa. Zar se danas u pri rodi ne događa, da stanovita vrst drva — ako joj dosadanje prilike ne odgovaraju uvjetima života — svoje mjesto ustupa drugoj vrsti drva, koja u borbi za opstanak posjeduje otporne snage, te koja uslijed toga postaje gospodaricom novo stvorene situacije, jer njena biološka svojstva sa nastalim promjenama u skladu stoje. O biološkim svojstvima svih vrsti drva, danas znamo ved toliko, da za svaku vrst drva reći možemo, da na stanovitom mjestu uspijevati može i ako ona tu slučajno nije autohtona. Poznavajući dakle ta svojstva, zašto ne bi između više vrsti. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1908 str. 32 <-- 32 --> PDF |
- 190 — onu vrst drva i onaj načiu uzgoja odabrali, koji nam u istom vremenu najvedi prihod u izgled stavlja? A je li sijanje i padnja nenaravno? Nije, nego taj način pomlađ«^nja iz ruke za razliku od naravnoga pomlađenja naprosto zovemo „umjetni način*. A pošto priroda ne trpi ništa, što se protiv nje čini, jer ona ruži i obara sve što se njenim vječnim zakonima ne pokorava, to je doista »umjetni način« pošumljen ja jedaako naravan kao i »naravni način« pomlađenja šuma. Kada govorimo o uspjehu naravnoga ili umjetnoga pošuniljenja suma, moramo uvijek u pameti držati, da stojbinski odnošaji i biološka svojstve vrste drva kod uspjeloga ili neuspjeloga pomlađenja — navlastito u mješovitim šumama jako varirati mogu. Znamo, da klima ne mijenja samo morfološka i fiziološka svojstva pojedine vrsti drva, nego da ona regulira i potrebu na svjetlo i mineralna hranila. Prema tomu je posve jasno, da godišnje normalne sječne površine za jednu te istu vrst drva u raznim krajevima posve različite moga biti. Težnja, da neku šumu u njenoj stvarajudoj snazi uzdržimo, postaje nam ondje jedinom svrhom, gdje nam opasnost prijeti, da će ona nakon čiste sječe izgubiti glavne uvjete da se brzo pomladi. Takova šume poznate su nam pod imenom zaštitnih i zabranbenih šuma, te samo na zemljištu ovih šuma zadržat ćemo naravni način uzgoja, jer nam on ovdje pruža najveće garancije na uspjeh. Na svim drugim zemljištima mora nam način uzgoja biti sredstvom za postignuće cilja, te kod izbora vrsti drva i načina uzgoja rentabilitet istoga biti odlučan faktor. Ne stoji ni apsolutna tvrdnja, da mješovite šume pomoću »naravnoga načina« lakše i brže pomladiti možemo, nego li pomoću »umjetnoga načina«. Tu su glavni razlozi neuspjehu: raznolikost vrsti drva, a prema tomu i različiti zahtjevi na svjetlo i zemljište, brži i sporiji uzrast i t. dl. Kod bukve i jele su doduša ovi razlozi minimalai, pa ćemo ipak pored svega toga željeni smjer smjese i kod ovih dviju vrsti drva polučiti uz veliku opreznost i pažnju u vođenju pojedinih stupnjeva |
| ŠUMARSKI LIST 5/1908 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 191 ~ oplodne pječr i marnoga njegovanja pomlatka. Najbolji način za uzgoj mješovitih šuma ne leži toliko u metod i pomlađenja, koliko u spoznaji bioloških oblika pojedine vrsti drva i njihovih zahtjeva na zemljište. Osim gore istaknutih mana oplodne sječe, odnosno naravnoga pomlađenja, te mješovitih šuma istaci nam je još poteškoće, k( je nastaju u vođenju knjigovodstva gospodarenja, u vedim troškovima oko uzdržavanja i izgradnje izvoznih puteva. Od ovih mana mnogo su veće one šumsko uzgojne na ravi, koje se redovno rado pregledavaju, te koje se sastoje u prevelikoj gustoći pomlatka i njegovoj zaštiti, nejednoličnosti uzgojene sastojine, izgubljenom prirastu ako starija 8aetojina ne urodi žirom, odnosno sjemenom. Za čudo je, da pored svega toga ima šumara, koji ae naravnim načinom uzgojenoj sastojini više raduju i vesele, nego li umjetnim načinom podignutoj kulturi. Za mnoge je 40 godišna jednolična mlada šuma estetski manje ljepša, nego li 5—40 godišnja mješovita šuma, sastojeća se iz jele i bukve. Nejednoličnost naravnim načinom uzgojene sastojine, gledom na starost, sklop i omjer smjese, uvjetuje u njegovanju sastojine posao, koji pada u razno doba i na više mjesta Tako ćemo na jednom mjestu morati progaliti, na drugom jednoj vrsti drva pomoći, da ju druga ne uguši, a na trećem opet neke popravke preduzeti. Ovi raznovrsni, opsežni i često se opetujući poslovi zahtjevaju ne samo vješte radnike, nego i na visini voga zvanja stojeće stručno osoblje. Sve to prouzrokuje znatne upravne i produktivne troškove, koji svoje pokriće u budućim prihodima naći moraju, te koji uslijed toga prihodnu vrijednost zemljišta znatno obaljuju. Dokazati se može matematički, da su prihodne vri jednosti zemljišta jednako starih sastojina, uzgojenih naravnim i umjetnim načinom na jednakom zemljištu vrlo različite, te da je od sastojine, uzgojene naravnim načinom mnogo manja od one, uzgojene umjetnim načinom. Naprotiv tomu istaći nam je prednosti umjetnog pošumljenja, koje se sastoje: u dobitku na vremenu, bržoj i lakšoj |
| ŠUMARSKI LIST 5/1908 str. 34 <-- 34 --> PDF |
- 1´, 2 njezi jednako starih sastojina u lahkodi ustanovljenja godišnjegaetata, gledom na kvautitet i kvalitet prihoda, te prema tomu visine zeniljistne rente. Ništa bolje ne možemo redi ni za preborne šume. Ako se Bječine vode tako, da se bez obzira na pomladak uvijek sijeku najbolja stabla, — to doista taj način sječe znači »prebiranje šuma«, koji način još danas u velike vlada tamo. gdje se šume prebornim načinom uživaju. U mjesto, da se prestara, natrula stabla prebiranjem sijeku, vade se ravna, za tehničku porabu najprikladnija stabla koja su još u naponu svoga prirasta. Nijemci taki način gospodarenja zgodno označuju ne sa »Plenterung«, nego sa „Pliinderung". Prirast u takim šumama postaje sve manji, a stvaralačka njihova snaga pada sve niže,^ jer im godišnji prirast daleko ostaje iza godišnjega etata. U takim šumama ne možemo si stvoriti jasna suda o najvećim prihodima, ogojnu i drvosječnu osnovu teško je valjano pi´ovadjati, a zemljištnu rentu teško je ustanoviti. Posve drugačije je u sumama, u kojima se čista sječa vodi. Ako se godišnje sječine po nekom stanovitom redu nižu, u smjeru od sastojinah najstarijih k mlađima, polučit čtmo za sjegurno najstrožiju potrajnost u uživanju, koju prednost u prebornim šumama uz najvedu opreznost i tačnost postići ne čemo moči. Šume, u kojima se prebornim načinom sječe, redovno pokrivaju visoke gorske bregove. U tome pogledu ide se i^redaleko, te se kod nas ved u sredogorju uvađaju preborne sječe, što je posve krivo i neracionalno, jer ih u krajevima sa nadmorskom visinom od 1200—1600 m. na dobrim zemljištima, mogu čiste sječe sa uspjehom nadomjestiti. Nije rijetkost, da kod polaganog vođenja prostranih sječina na potpuno pomlađenje čekati moramo 20—30 godina i da pri tomu veliki gubitak na prirastu prouzrokujemo. Za dokaz, da preborna šuma najpedu drvnu masu producira navadjalo se, da pojedina stabla svoj okružujući ga zraČni prostor ekouomičkije izcrpe, nego li stabla u jednako staroj sastojini. To je posve kriv nazor, jer nije atmosfer a nego |
| ŠUMARSKI LIST 5/1908 str. 35 <-- 35 --> PDF |
- 193 — svjetl o onaj važni faktor, koji vrši upliv na proizvodnju drvne mase. Kao živ dokaz tomu navesti nam je, da ee jelov i bukov pomladak pod zaštitom sjemenjaka po nekoliko decenija uzdržati može, a da eventualni prirast ni sa najpreciznijim instrumentima mjeriti ne možemo. Ta poznato je, da stabla u grupama postrance razvijaju mnogo grana sve do zemlje, i to tim jače, sto su odnosne grupe manje i sto je Vfeda razlika u visini između preraslili i podetojnih stabala. Istraživanja su pokazala, da skrižaljke prihoda i prirasta za preborne šume, iskazuju 10—157o više granjevine od jednako starih sastojina. To su doista velike brojke, koje stoje u očitoj opreci sa glavnim principom svakog šum. gospodarstva, naime: proizvodnjom što vede i vrednije drvne mase aa minimumom granjevine. Konačno nam preostaje još nešto redi o uplivu podstojnoga drveća (Unterholz) na visinu zemljištue rente.. U naprednim zemljama, u kojima šumarstvo stoji na visini svoga razvitka, nastoji se u starijim sastojinama podsaditi vrsti drva. koje zastor podnasaju i tako zemljištne rente nn umjetni način povećati. Profesor Dr. Ramann kaže u svojoj knjizi za tloznanstvo, da je podsađivanje za glavnu sastojinu vrlo korisno u ovim slučajevima: 1. Gdje je zemljište jako i svježe i sa mineralnim hranilima tako bogato, da je konkurencija u crpljenja bilinskih hranila sa glavnom sastojinom isključena; 2. na močvarnim i vlažnim zemljištime i takim položajima, gdje podzemna voda nije duboka, da drveće iz nje nužna hranila crpsti može. 3. u svim starijim sastojinama, u kojima je tlo sa raznirn travama obraslo, što je znak, da će na takom zemljištu pod- sađeno drveće naći dovoljno hrane za svoj opstanak. Za podsađivanje hrastovih sastojina jest bukva najprikladnija vrst drva. U Njemačkoj su podsađivane hrastove sastojine, uzrasle na slabom tlu sa smrekom, pa su došli do nepovoljnih rezul15 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1908 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 194 — tata, a to za to, jer na sfabom zemljištu uzgojene hrastove sastojine redovno ne pokrivaju svojih produktivnih troškova. Kod ispravnog računanja zeniljištne rente, djbit demo, da je na takovom tlu zemljištna renta smrekove sastojine veifa od one hrastove sastojine. Borggrev e je bio prvi, koji je upozorio, da je pod?ađivanje borovih sastojina sa bukvom na zemljištu III. boniteta bezkorisno, a na II. bonit. razredu opaža se mala korist, dok se na I. bonit. razredu opaža znatni prirast borove sastojine. Na ovaj način njegovanja šuma dolazimo do Rikardova zakona o padanju zemljištne rente (Das Gesetz der abnemmenden Bodenrentt), kojega je on u poljodjelstvu otkrio, te koji nam kaže, da samo na plodnim zemljištima uložene investicije nalaze svoje pokride u razmjerno vedim prihodima dotičnoga zemljišta. Vjerujemo i rado priznajemo, da s ovim nijesmo izcrpili svih momenata, koji govore za rentabilitet pojedine vrsti drva i uzgoja, te za marno njegovanje naših šuma. Jedina želja nam je bila, da svratimo pozornost na činjenice, koje vladaju u državama, u kojima je šumarstvo ved davno postiglo svoju kulminaciju, e da i mi na sličan način uzgajajući naše šume njihovu vrijednost još više podignemo, u koju svrhu neka su ovi retci napisani. Društvene vijesti. Poziv i program za XXXII. redovitu glavnu skupštinu hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva, koja se ovime po smislu zaključka upravnoga odbora družtva, od 16. travnja o. g. gazivlje za dne 28. lipnja t. g. u Zagrebu uz sliededi program : a) Dne 27. lipnja dolazak p. n gg. članova u Zagreb. U 4 sata po podne sastanak u ^umar. domu, pohod družtye noga muzeja. Na večer u 8 sati prijateljski sastanak. b) Dne 28. lipnja u 10 sati prije podne obdržavanje glavne skupštine u družtvenim prostorijama u |