DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1908 str. 39     <-- 39 -->        PDF

- 157 —
U bivšoj Krajini, i ona slučajna zasluga, da su krajiške šume
do danas sačuvane. Kao vrlo važan fakat istide, da de glasovite
slavonske hrastovine u državnim sumama za 3 godine nestati
i da de onda kroz duže vremena mirovanje u izvažanja ovog
glasovitog produkta nastupiti.


Trgovina sa drvom u kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji obradjena
je vrlo opsežno. Pomanjkanje prometila navadja se glavnim
razlogom, da je cijena drvu, u mnoj^im krajevima domovine
još uvijek niska. Cijena hrastovine u Slavoniji, prikazana je po
Kozarcu sa zaključkom, da su uaši šumari upravitelji u
svom trgovačkom radu bili tako nemarni, da još do danas nijesu
upoznali naša konzumna tržišta, niti tamošnje cijene našoj
hrastovini. To da je i glavni razlog onim ogromnim diferencijama
koje 8U 86 izmedju procjene i ponude u zadnjim godinama pokazale.


Ova je partija sa šumi^ko političkog gledišta najbolje obradjena,
i uvjeren sam, da de o tom djelu razprave još više govora
biti.


Špecialn i dio, koji je za strukovnjaka znatno zanimi


iji, iznaša na temelju zaanstvenih istraživanja o prirastu hrasta
u Slavoniji zaključak, da bi se gospodarstvo u gore navedenim
imovnim općini ma sa medjutimuim poljskim gospodarstvom i
140 godišnjom ophodnjom provadjati imalo.
Prema računu kojega autor razvija, bio bi rentabilitet
ovoga uzgoja u istinu najveći. Kod ovoga dijela moram
ali napomenuti, da g. Nenadić nije svoj predmet do kraja analizirao.
Da je on. n. p. onu formulu na 61. str., gdje iskazuje
prihod od medjutimnog poljskog gospodarstva sa 20631 maraka
na daljnih 6 dotično 10 godina produžio, to bi se bilo ispostavilo,
da je sadnja hrasta u opće suvišna, jer bi od samoga
poljskoga gospodarstva u znatno kraćem vremenu mnogo veći
čisti prihod imali, nego od uzgoja hrasta. Kad bi se naime radilo
0 apsolutno šumskom tlu, onda bi račun g. autora bio
vanredno korektan, ali u ovom specialnom slučaju, gdje se
radi o plodnoj slavonskoj ravnici, nije račun potpun.


Napominjem ovaj slučaj radi toga da upozorim strukovne
krugove na rezultate statike, i da budemo pripravni i za
slučaj, ako bi nastala potreba, da se šuma u doglednom vremenu
sa plodnih slavonskih ravnica otstrani.


Ako naime promotrimo sva nastojanja našega javnoga života,
to nam u prvi mab padaju u oči agrarne težnje hrvat