DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1908 str. 38 <-- 38 --> PDF |
.´^i^K.I — 156 — ceslava PotoSnjaka nadsumarom IX. čin. razreda kod grad. im. obćine, a nadšumara Rudolfa pl. Rukavinu šumaruikom i upraviteljem gosp, ureda gradiške imovne obdine u VIII. čin. razredu — a absolventa kr. šumarske akademije zagrebačke Petra Petrovida, imenovao je priv. kr. šumarskim vježbenikom kod kr. zem. vlade. Kod kr državnog šumarskog ravnateljstva u Zagrebu, imenovan je kr. šum. vježbenik Valentin Schaaba, kr. šum. kandidatom u XI. plad. razredu, a Robe rt Matthern y kr. šum. kandidatom kod kr. nadšumarskog ureda u Vinkovcih. Umro. Dne lO. ožujka, umro je u Glini, u 42 godiui života, nakon duže bolesti Petar Mravunae, oficial I banske imovne obdins. Smrtni ostanci pokojnika sahranjeni su uz saučešde činovništva, prijatelja i štovatelja pokojnika, na 11 ožujka na rim. katoličkom groblju u Glini. Cinovništvo I. banske imovne obćine izdalo je za p kojnikom josebnu osmrtnicu. Pokoj mu duši i slava! Knjižtvo. Gjuro Nenadič: Ueber die Rentabilitat der Eichen-Hochund Niederwaldwirtschaft in Kroatien und Slavonien unter be sonderer Beriicksichtigung der Brcoder und Petrowaradeiner Vermogensgemeinde. Miinchen, 1^08. Tisak Kastnera i Callweya. Naklada pisca. Ova inauguralna disertacija neima dvojbe, da će svojim znanstvenim niveauom svratiti pozornost ne samo domaćih, nego i stranih strukovnjaka. Autor dieli knjigu na dva glavna dijela. U prvom dijelu, koji je više općenite naravi, iznaša kod nas već poznate činjenice našega šumskoga gospodarstva i uprave šuma, i nastoji, da 0 tom prikaže što jasniju sliku Naše bujne šume, koje sa 1.5 milijuna hektara pokrivaju površinu domovine naše, vrlo su dobro prikazane. Uz ogromni kompleks slavonskih šuma ističe i žalosno stanje hrv. Krasa. Hrvatski je Kras još uvijek goruće pitanje našega šumarstva i moram istakuuti, da smo u tom pogledu prije 40 godina bili znatno dalje. Naše imovne općine i njihov opstanak prikazane su u naj( iublje tančine. Iznesene su sve dobre i loše strane vojne uprave |
| ŠUMARSKI LIST 4/1908 str. 39 <-- 39 --> PDF |
- 157 — U bivšoj Krajini, i ona slučajna zasluga, da su krajiške šume do danas sačuvane. Kao vrlo važan fakat istide, da de glasovite slavonske hrastovine u državnim sumama za 3 godine nestati i da de onda kroz duže vremena mirovanje u izvažanja ovog glasovitog produkta nastupiti. Trgovina sa drvom u kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji obradjena je vrlo opsežno. Pomanjkanje prometila navadja se glavnim razlogom, da je cijena drvu, u mnoj^im krajevima domovine još uvijek niska. Cijena hrastovine u Slavoniji, prikazana je po Kozarcu sa zaključkom, da su uaši šumari upravitelji u svom trgovačkom radu bili tako nemarni, da još do danas nijesu upoznali naša konzumna tržišta, niti tamošnje cijene našoj hrastovini. To da je i glavni razlog onim ogromnim diferencijama koje 8U 86 izmedju procjene i ponude u zadnjim godinama pokazale. Ova je partija sa šumi^ko političkog gledišta najbolje obradjena, i uvjeren sam, da de o tom djelu razprave još više govora biti. Špecialn i dio, koji je za strukovnjaka znatno zanimi iji, iznaša na temelju zaanstvenih istraživanja o prirastu hrasta u Slavoniji zaključak, da bi se gospodarstvo u gore navedenim imovnim općini ma sa medjutimuim poljskim gospodarstvom i 140 godišnjom ophodnjom provadjati imalo. Prema računu kojega autor razvija, bio bi rentabilitet ovoga uzgoja u istinu najveći. Kod ovoga dijela moram ali napomenuti, da g. Nenadić nije svoj predmet do kraja analizirao. Da je on. n. p. onu formulu na 61. str., gdje iskazuje prihod od medjutimnog poljskog gospodarstva sa 20631 maraka na daljnih 6 dotično 10 godina produžio, to bi se bilo ispostavilo, da je sadnja hrasta u opće suvišna, jer bi od samoga poljskoga gospodarstva u znatno kraćem vremenu mnogo veći čisti prihod imali, nego od uzgoja hrasta. Kad bi se naime radilo 0 apsolutno šumskom tlu, onda bi račun g. autora bio vanredno korektan, ali u ovom specialnom slučaju, gdje se radi o plodnoj slavonskoj ravnici, nije račun potpun. Napominjem ovaj slučaj radi toga da upozorim strukovne krugove na rezultate statike, i da budemo pripravni i za slučaj, ako bi nastala potreba, da se šuma u doglednom vremenu sa plodnih slavonskih ravnica otstrani. Ako naime promotrimo sva nastojanja našega javnoga života, to nam u prvi mab padaju u oči agrarne težnje hrvat |
| ŠUMARSKI LIST 4/1908 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 158 — skoga naroda, i ako de naša narodno-gospodarstvena politika, biti korektna, to ćemo* ved sada sav naš rad podizanju našega gospodarstva i agrarne, industrije posvećivati morati, a ako nam to nastojanje uspije, to će prva posljedica ove politike biii da de slavonske šume morati sa svojim ogromnim površinama, velik dio svoga tla agrarnoj produkciji prepustiti. Šume će se malo po milio potiskavati na svoje pravo mjesto, u gore i planine, a slavonska ravnica postati će žitnicom mouarkije. Tek onda ćemo opaziti teške posljedice našega vremena, jer da smo već prije počeli sa pošumljivanjem ogromnih lićkih pustinja, ta bi 8 vremenom mirne duše mogli napuštati slavonske šume, kojih će i tako s vremenom nestati. Šumski zakon i zakon o imovnim obćinama, jedini su oalon slavonskim sumama, ali mienjaju se ljudi, a s njima i zakoni. Ovo moje razlaganje ne menja vrieduost zaključka g. Nenadida, jer m danas još ne možemo napustiti šumsko gospodarstvo u Slavoniji, pa s toga moramo računati sa onim najvećim čistim prihodom, koji u šumskom gospodarstvu polučiti možemo. U tom pogledu pruža n a m g. Nenadić nepobitne dokaze i čiste račune, i uvjeren sam, da će se ovo njegovo razlaganje o budućem gospodarstvu i po nadležnim faktorima prihvatiti. Niski uzgoj hrasta ne pruža nam onaj čisti prihod, kojega dobivamo kod visokoga uzgoja, a to je dovoljan razlog, da se niska šuma u napomenutim imovnim općinama n apusti. Ovu je raduju pisac u svrhu polučeuja doktorata na državoslovnom fakultetu miiohenškogi sveučilišta izradio, pa je kao takova i pr hvaćena. Srećko Majer. Uzgoj i držanje koza obzirom na švicarsku kozu. Od Feliksa Hilperta. Preveo i upotpunio N. Plesa Kosinjkovid, kr kot. šumar, kod žup. oblasti u Zagrebu. To je djelce, sa njemačcoga već četvrtoga izdanja, slobodno preveo pisac na hrvatski jez k, te ga sa posebaitn stručaim dodatkom upriličio za porabu našemu seljaku i gospodaru, k)jerau je djelce u prvom redu namijenjeno, a posvećeno na časnu spomen godine 1906./1907., bivšem kr. veliicomu županu žup. zagrebačke, presvietiom g. Draganu Petru Turkoviću, hrvatskora uzor gospodaru i vlastelinu od Kutjeva. Sidržaj je osim uvoda i predgovora podieljen u deset paglavja, a od ovih razpravlja poglavje : 1. Korist i unosuo^t od koze. 2. O stajama, hranitbi i njezi. 3. Parenje nošenje ko |