DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1908 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 148 obdina, ali obično ved ne odgovaraju niti širinom a niti duljinom lomećih se crta, prvobitnom po zem. katastralnoj izmjeri snimljenom stanju. Ili se je takav put ved medjutim preložio, usljed toga, flto su se vozadi uklanjali blatu, jer su im se vagaši u zemlju jako zasjekli, ili što je možda i sam šumoposjednik po njekoj osnovi te puteve dao proširiti i uzto preložiti, a da te preinake, naknadno u nacrt unesene nisu. Bilo kako mu drago, mnijemo, da je bezuvjetno nuždno, fivaki takav put (cestu) mapirati i kao osnovku dalnje izmjere smatrati, jer na njem (osim izraziti h križanja puteva, a tih je vrlo malo) nikakovih fiksnih točka i onako nači ne možemo. Na toj bi se osnovci tada imala sastaviti mreža gospodarstvene razdiobe. — O tom razložismo naše mnijenje napose pod naslovom , 0 nutarnjem ili gospodarstvenom podjelenju šuma*. Kao što istaknusmo pod I. — za šumu u ravnici, tako nam je na isti način i ovdje idi za tim, da cjelu šumu podjelimo u stanovite odjele (sjekorede) a svaki odjel za sebe mapiramo. Nu ovdje se njeka razlika ipak u toliko pokazuje, sto obzirom na to, da imademo ovdje mrežu gosp. razdiobe prilagoditi oblicima terena, ne dobivamo odjele pravilnih figura, ved sve do jednoga same nepravilne poligone, koje onda moramo kod ovako znatnih površina mapirati teodolitno — poligonometrički, pa prama tomu udesiti i sastav samoga nacrta. U koliko u ravnicah odpada u pravilu (kad su umjetni prosjeci) svako računanje koordinata uglova (čoškova) poligona (što se mreže prosjeka tiče), to se jednostavno mreža prosjeka pod a 90" sjegurno na papir prenaša, a naprotiv ovdje dobivamo stotine točaka, koje podpadaju dugotrajnom snimanju u naravi i obračunanju u sobi, akoprem su brdske šume kod jednako intenzivnog gospodarstva redovito manje vrijedne od onih u ravnica (obzirom na razne okolnosti, koje su svakom stručaru i onako poznate). |