DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1908 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 146 — Osvjedočiv se ovako o izpravnosti izvedenja (tragiranja) prosjeka, prelazimo onda na izmjeru oboda (šumske periferije) po odjelima. Izmjeru oboda obavljamo tada prema njegovom obliku na način najprikladniji. Osobito se dade shodno i točno na ovakov način umjeriti medjašni prosjek, na koji izlazi po par točaka mreže prosjeka. Dakako, da prije no će se medjašni prosjek na mrežu prosjeka priključiti, valja opredjeliti i njegovu sredinu uzduž prosjeka (srednju tragu), po duljini, a čija se izravnost može odmah i gleđom na izmjeru izmedju dvije izlazne točke prosjeka kontrolirati. Ako smo pako u dvojbi, da je medjašni prosjek, akoprem bi ravan imao biti ipak grbavo izveden (imadosmo slučajeva, da je u nacrtu ravnom crtom označen i medjašnji prosjek ipak u naravi izkolčen u formi krivulje), tada ga moramo najprije za sebe mapirati, a istom onda na mrežu prosjeka umjeriti. U koliko je powe opravdan zahtjev da bi se mrežu prosjeka u naravi izkolčivala sa teodolitom pod jC od 90°, tuliko ne držimo nuždnim, da bi se svagda i cio šum. obod imao teodolitno snimiti. Uz metodu koordinata (gdje je istu moguće provesti) dade se dobro upotrijebiti i busolni nastroj, pa će uz izlazne tv)čke prosjeka biti već dovoljno i to, da se po mogućnosti dvije, a moguće samo i jedna točka u samom obodu, koji leži izmedju dvije fiksne izlazne točke prosjeka, opredjeli teodolitom. Paziti se ima, da se busolna izmjera ne proteže na veće duljine od 1000 metara, — nu ako se dodje u priliku mapirati obod (medju) izmedju dviju šuma, koji je pun preloma,. to ćemo moći i za koji"/(, dulji obod od 1000 metara na ovaj način mapirati, a osobito tamo; gdje se pri tom mapiraju više manje nepromenljive medje, kao n. pr. stalni potoci i s. U glavnom se prema katastralnim naputcima — snaša poligonalno teodolitna izmjera naprama busolnoj, kao triangulacija naprama [ooligonalno teođolitnoj izmjeri. |