DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1908 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 145 — Primje r II. Šumski objekt, što ga urediti imamo zaprema u brdsko m terenu (ne u gorju) ca 8000 jutara ili 12,800.000no. Ad I. Površina 8000 katastralnih jutara u ravnici, de bezuvjetno zahtjevati s obzirom na šumsko gospodarstvo, da se prema osnovanoj mreži prosjeka, provede gospodarstveno podijeleuje (t. zv. unutarnje), putem umjetnih prosjeka. Kako de se dotična mreža prosjeka osnovati, razpravljasmo pod naslovom »O gospodarstvenom ili unutarnjem podijeljenju šuma« dočim nam je sada razpiavljati »mapovanje«. Putem gospodarstvenog podieljenja šume (u sjekorede odnosno odjele) u naravi, dobili bi šumski objekt podieljen u našem slučaju na 80 djelova. Šuma je posve pravilnog oblika, a mi želimo, da odjeli zapremaju površinu od 100, i da su kvadratnog oblika (400" duljina i 400*^ širina). Nikako se ne može ipak pređmjevati, da bi lik šume i u i u istinu upravo predstavljao pačetvorine sa širinama od 400°, 1600° ili 3200°, odnosno sa duljinama od da 32000° rekte 8000° ili 4000°, ved ćemo eventualno samo u sredini lika modi dobiti par odjela tako pravilne figure (bud kvadrata, bud pačetvorina, ved prema osnovanoj mreži prosjeka), dočim demo više prema obodu, dobivati tek krnjaste odjele, manje viŠe nepravilnog oblika. Obzirom na to, ne de ni duljina stranica oboda šume, koje leže izmedju dvije izlazne točke prosjeka, iznašati duljinu koju smo opredjelili, kao duljinu, odnosno širinu odjela, ved biti uvjek vede eventualno i dvostruke a i preko. Iznimku čini ovdje samo onaj slučaj, ako je mreža prosjeka osnovana na kojoj dugoj a ravnoj medjnoj crti (cestovni potez, željeznička pruga, medjni prosjek, kanal i dr.), tada dobivamo bar na jednom djelu šumskog oboda i odjele pravilnih figura. Da li izlazne točke prosjeka mogu služiti i k ao fixne točke, o tom se možemo osvjedočiti, kako demo kašnje iztaknuti, matematičkim putem po Pitagorovu poučku. |