DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1908 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 142 — ^ držimo se i nažela izmjere, koja vriedi za teodolitno-poligonometričku izmjeru, to bismo mogli ovu vrst izmjere rabiti i za, znatne površine bez predhodne triangulacije, nu koja je još ta znatn a površina, to se samo opisati dade a ne i fixirati. Tako je primjerice u svrhu uredjenja brdskih šuma vlaeteUnstva virovitičkog kneza Schaumburg-Lippea, po knez. šumarskom mjerniku, preduzeta posve nova izmjera šuma sa teo´ doUtom i mjeradom vrpcom od ucijeli, trigonometričkim načinom, a mape sastavljene su onda na temelju proraeunanih pravokutnih susredica (koordinata). Površina čitavog šumskog komplexa, koja je opredjelena gornjim načinom iznaša 4.022 ha (hektara) ili okruglo 7.000 jutara (1 ha = 1´737727 jutara). Nije loše ni to, ako nalazimo kod naše izmjere na gusto smještene fixne točke, a to vriedi i onda, ako ove i ne predstavljaju točke triangulacije, a nekmo li ako pri tom nailazimo i na takove. Ako nam izmjeriti se imajuća površina ne za rtma vedu površinu od recimo 350 jutara, onda ne bi bilo na odmet, da joj predhodi triangulacija, no ovo se nejma smatrati i kao zahtjev. K^aša kataf-tralna instrukcija propisuje u glavnom, da na svaki sekcioni list (500 jutara) imadu doći 3 triangularne točke. Nu ovdje se mora uzeti u obzir i cilj i sveza izmjere katastra. Mi možemo u slučaju nužde, koja je u naših nesredjeuih još prilikah redovna, jer nam manjkaju tomu sredstva, i bez predhodne triangulacije mapirati teodolitno-poligonometričkim načinom sve one površine, koje zapremaju 1700, 3000, 6400. i recimo j"š i 8000 jutara, i to sa priličnom točnosču, a napose u ravnicah, ako sa umjetnim prosjecima, koji se pravilno uvjek križaju pod kutem od 90°, razstavljamo velike šumske komplexe u više odjela (okružja, distrikta), kojih svaki za sebe, u smislu našega uiedjajnoga naputka ipak ne smije u pravilu zapremati više od 100 jutara. Tim se cijela izmjera svede na fragmente cjelokupne površine, koji svaki za se čini jednu izmjernu cjelinu (odjel), |