DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1908 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 141 — samo, da negtnerovani drvni plinovi pok konac destilacije jače svjetla, nego s početka, ali slabije griju. Prvi je Reichenbach (1873.) išao račanati ogrievnu vriednost drvnog plina, ali ne na temelju analiza, ved iz diferencije od ukupne ogrievne snage drva i one ostalih destilaeionih produkata. Rezultirala mu je tako za plin, stvoren od 100 kg drva, ogrievna snaga od 70336 cal. God. 1879. pošao je Fischer što podpunije iztraživati plino/ e, pak je tada (D 338.55) našao, da se od 100 kg bukova dri^a normalnom destilacijom stvara uz 45 kg drvnog octa (sa 4 kg octove kiseline i 1*1 kg drvne žeste) 23 kg ugljena i 4 kg katrana još 28 kg plina, a taj da sastoji popreko od: 20 kg CO2, 7-0 kg CO, 0-5 kg CH4, 0 05 kg H,, 0-45 kg HgO, etilena trag, dušika trag^ kisika ništa. Teoretsku ogrievnu snagu našao je na temelju te analize tomu plinu samo 24000 cal (ali ni ta se ueda za tehni(5ke svrhe sva izrabiti, jer primješana COg i HgO odnosi mnogo topline). Fischer je analizovao drvne plinove i u razaim fazama destilacije, o čemu možebiti još kašnje. O uredjenju šuma i sastavku šumsko gospodarskih osnova. Pišu braća V. i J. Hackner. (Nastavak IX.) Ad 1. Do koje se površine (a i duljine) može samostalna teodolitnopoligonometrička izmjera provadjati, ada joj ne predhodi triangulacija (trigonometrička)? Neda se povudi granica, između površine i duljine (barem ne točno) koja uvjetuje bezuvjetno predhodjenje triangulacije ne bi to niti bilo nimalo axiomno. Ako prigodom vanjske izmjere rabimo vrstan teodolit, koji razrajerjem točnosti odgovara snimiti se imajudoj površini, a |