DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1908 str. 22     <-- 22 -->        PDF

-- 140


posve (ougljeni) oko 360*´, a temperatura, nuždna za diljnu
raztvorbu stvorenih destilacionih produkata leži kod 700 do
840". Tu se tekar stvaraju permanentni težki ugljovodici.


Pošto se je na temelju Pettenkoferovog pronasasća ustrojilo
mnogo plinara, koje su destilovale drvo, a producirale
svjetledi plin, treba u literaturi paziti na podatke s analizama
»drvnog plina«, tiču li se plinova, stvorenih kod same destilacije
drva, ili tek nakon »generovanja«. Više su se bavili
iztraživanjem potonjega. Za potonji je mjerodavna radnja
Reissigova (Z. f. an. 64.996 Ch. III.9). On kaže, da su nesvjetlede
sastojine drvnog plina prilično poznate, zato se bavi
osobito svjetledim. Od ugljovodika Cn H2n (odstraniv prije
absolutnim alkoholom benzol i naftalin, a koccentrovanom otopinom
KHSO4 aldehide i ketone, koje bi brom takodjer vezao),
konetatovao je*: etilena i propilena najviše, manje butilena, a
uz ove još više ugljovodika istog reda Našao je nadalje acetilena.
Od ugljovodika benzolova reda (provadjajud kroz HNO3 i
taložeć sa vodom priredio nitrospojeve) našao je benzola i
tolnola. ksilola i kumola(?), ali ovih bilo je zajedno samo oko
3-47oo´ Našao je nadalje H i CH4, a i viših homologa metanovih,
nu ove nije pojedince opredielio. Po Franklandu
imao bi drvni plin sadržavati i amilovodika, ali ga Reissig
nije našao. U plinskim cievima nnšao je kondenzovana acetona
i aldehida, vjerojatno furfurola, a metilova acetata i metilalkohola
nije bilo.


Potanjeg iztraživanja sjegurno prvotnog drvnog (ne geuerovanog)
plina ne nalazim u literaturi. Ima tehnički izvedeuih
pojedinih opredjeljenja (njeka sam i spomenuo), ali i ta su
bez osobite vriednosti, jer se ne opisuje dovoljno, kakov je
priredjen analizovani plin. Jednako je i sa proučavanjem ogrievne
snage bilo do novije dobe. Doduše je ved g. 1829. opredjeljivao
Weeke8 (D 31.473) sadržaj CO2 u drvnom plinu (vrlo
netočno) ali i Smith još 1873. (D 207.232) može jedino na temelju
ovdje ved navedenih iztraživanja i njekih svojih, kazati


* Metodom Cariusovom