DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1908 str. 22 <-- 22 --> PDF |
-- 140 posve (ougljeni) oko 360*´, a temperatura, nuždna za diljnu raztvorbu stvorenih destilacionih produkata leži kod 700 do 840". Tu se tekar stvaraju permanentni težki ugljovodici. Pošto se je na temelju Pettenkoferovog pronasasća ustrojilo mnogo plinara, koje su destilovale drvo, a producirale svjetledi plin, treba u literaturi paziti na podatke s analizama »drvnog plina«, tiču li se plinova, stvorenih kod same destilacije drva, ili tek nakon »generovanja«. Više su se bavili iztraživanjem potonjega. Za potonji je mjerodavna radnja Reissigova (Z. f. an. 64.996 Ch. III.9). On kaže, da su nesvjetlede sastojine drvnog plina prilično poznate, zato se bavi osobito svjetledim. Od ugljovodika Cn H2n (odstraniv prije absolutnim alkoholom benzol i naftalin, a koccentrovanom otopinom KHSO4 aldehide i ketone, koje bi brom takodjer vezao), konetatovao je*: etilena i propilena najviše, manje butilena, a uz ove još više ugljovodika istog reda Našao je nadalje acetilena. Od ugljovodika benzolova reda (provadjajud kroz HNO3 i taložeć sa vodom priredio nitrospojeve) našao je benzola i tolnola. ksilola i kumola(?), ali ovih bilo je zajedno samo oko 3-47oo´ Našao je nadalje H i CH4, a i viših homologa metanovih, nu ove nije pojedince opredielio. Po Franklandu imao bi drvni plin sadržavati i amilovodika, ali ga Reissig nije našao. U plinskim cievima nnšao je kondenzovana acetona i aldehida, vjerojatno furfurola, a metilova acetata i metilalkohola nije bilo. Potanjeg iztraživanja sjegurno prvotnog drvnog (ne geuerovanog) plina ne nalazim u literaturi. Ima tehnički izvedeuih pojedinih opredjeljenja (njeka sam i spomenuo), ali i ta su bez osobite vriednosti, jer se ne opisuje dovoljno, kakov je priredjen analizovani plin. Jednako je i sa proučavanjem ogrievne snage bilo do novije dobe. Doduše je ved g. 1829. opredjeljivao Weeke8 (D 31.473) sadržaj CO2 u drvnom plinu (vrlo netočno) ali i Smith još 1873. (D 207.232) može jedino na temelju ovdje ved navedenih iztraživanja i njekih svojih, kazati * Metodom Cariusovom |