DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1908 str. 15     <-- 15 -->        PDF

— 133 —


ketone (C. r. 136.733 i slj.) to drugi (n. pr. Ni, Co) opet aldehiae
odnodai ketone u prisutnosti H pretvaraju u prijašnje
alkohole, i lo već kod slabo povišene temperature, a bez iba
kovih nuzprodukata (G. r. 137.goe)


Formaldehida slutio je u drv. octu Cahours (p. 4.);
ja sam ga 1903, konstatovao u prvim dieJovima destilata pamuka,
onda u drvnoj žesti, aStritar i Zeidler (Z. aniil.
Ch. 483^7) opravdano kažu, da ga u produktima suhe destilacije
drva ima samo neznatno.


Tvori se oksidacijom metilalkoliola žarenjem sa katalizatorima
(Hoffman, An 145.;g7 i Volhard An. 176. 12,^)
za tim grijanjem metilaeetata sa vodom na 100" (Malaguti Au.
32.47); nadalje kod laganog izgaranja razl. org. tvari alifat.


reda (do 57o MuUiken. Brown i French An. Ch. J.


25. 111) Po H e i n z u (B. B. 2.152) tvori se od glikolove kiseline
ovako: C2 H4 O3 = CO + Hg O + CH2 O.
Grijan na 130--140" u zatvorenoj cievi sa H2 O daje:
2 CH2 O ´r H2 O = C H2 O2 + C H, O i 3 C H,0 -H H,0
= CO2 4- 2 CH^ O (Delepine, C. r. 123. 120)


Oksidacijom formaldehida sa H2 O2 u prisuću kataligatora
(medju ovima i C) stvara se i mravinja kiselina do njeke granice,
mrav- kiselina dopušta onda dalnju oksidaaiju formaldehida
tek u koliko se sama razara.


Acetaldehida našao je u drvnoj žesti K r a m e r i
Grodsk y (B. B. 9.1921), koji nalaz potvrdjuje i Loof t
(Aa. 275.366).


Aceton a našao je u drvnom destilatu Voeleckel (An.
80.310; 86.71) a Gmeli n (cea ? 1838.) kaže, da potječe iz
acetata, sadržanih u soku drva. Aceton se tvori suhom destilacijom
samih acetata, za tim vinske kiseline, sladora, gume itd.
sa vapnom ili prevadjanjem aldehida preko žarenog vapna
(S c h 1 6 m i 1 c h, Z. Ch 1869.366), oksidacijom izopropilalkohola
(F r i e d e 1, An 129. 126) i^i propilena (B e r t h e 1 0 t,
129.127)- Oduzimanjem vode tvore se od acetona arom, ugljovodici
i nezasićeni ketoni (F i 11 i g, An 110. 32 i dr.)