DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1908 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 133 — ketone (C. r. 136.733 i slj.) to drugi (n. pr. Ni, Co) opet aldehiae odnodai ketone u prisutnosti H pretvaraju u prijašnje alkohole, i lo već kod slabo povišene temperature, a bez iba kovih nuzprodukata (G. r. 137.goe) Formaldehida slutio je u drv. octu Cahours (p. 4.); ja sam ga 1903, konstatovao u prvim dieJovima destilata pamuka, onda u drvnoj žesti, aStritar i Zeidler (Z. aniil. Ch. 483^7) opravdano kažu, da ga u produktima suhe destilacije drva ima samo neznatno. Tvori se oksidacijom metilalkoliola žarenjem sa katalizatorima (Hoffman, An 145.;g7 i Volhard An. 176. 12,^) za tim grijanjem metilaeetata sa vodom na 100" (Malaguti Au. 32.47); nadalje kod laganog izgaranja razl. org. tvari alifat. reda (do 57o MuUiken. Brown i French An. Ch. J. 25. 111) Po H e i n z u (B. B. 2.152) tvori se od glikolove kiseline ovako: C2 H4 O3 = CO + Hg O + CH2 O. Grijan na 130--140" u zatvorenoj cievi sa H2 O daje: 2 CH2 O ´r H2 O = C H2 O2 + C H, O i 3 C H,0 -H H,0 = CO2 4- 2 CH^ O (Delepine, C. r. 123. 120) Oksidacijom formaldehida sa H2 O2 u prisuću kataligatora (medju ovima i C) stvara se i mravinja kiselina do njeke granice, mrav- kiselina dopušta onda dalnju oksidaaiju formaldehida tek u koliko se sama razara. Acetaldehida našao je u drvnoj žesti K r a m e r i Grodsk y (B. B. 9.1921), koji nalaz potvrdjuje i Loof t (Aa. 275.366). Aceton a našao je u drvnom destilatu Voeleckel (An. 80.310; 86.71) a Gmeli n (cea ? 1838.) kaže, da potječe iz acetata, sadržanih u soku drva. Aceton se tvori suhom destilacijom samih acetata, za tim vinske kiseline, sladora, gume itd. sa vapnom ili prevadjanjem aldehida preko žarenog vapna (S c h 1 6 m i 1 c h, Z. Ch 1869.366), oksidacijom izopropilalkohola (F r i e d e 1, An 129. 126) i^i propilena (B e r t h e 1 0 t, 129.127)- Oduzimanjem vode tvore se od acetona arom, ugljovodici i nezasićeni ketoni (F i 11 i g, An 110. 32 i dr.) |