DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1908 str. 7     <-- 7 -->        PDF

— 85 —


noga odbora hrvatskoga šumarskoga družtva, a njeko vrijeme
i član povjerenstva za obdržanje t. zv. višjih šamarskih državnih
izpita, mnogogodišnji sudbeni vještak u poslovim šumarskim,
te je kao takov sudjelovao naročito i kod mnogih segregacionih
šumskih procjena diljem Hrvatske i Slavonije. Ved
za vrieme svoga boravka u Mitrovici, on je objelodanio i više
lazprava lovačkog i naravoslovnog sadržaja u »A. Hugos
Jagd-Zeitungu« ka) i »Mittheilangen der zool. botanischen
Gesellschaft in Wien« i t. d. Zanimivi su napose i njegovi
»Jagdraporte« u spomenutom »Jagdzeitungu« a napose razprava:
»Der syrmische Sumpf „Obedska bara" und seine
Vogelwelt« objelodanjenu po prvi put g. 1857. u »Mitheilungen
der zool. bot. Gesellschaft«, onda opet g. 1859. u njegovu
kolendaru »Forst- und Jagdkaleader fiir die Militargreaze«, a
po tredi put u „Šumarskom listu« g. 1885.


Ovom je svojom radnjom Ettinger prvi upoznao strani
učeni sviet sa ptičjim svietom ove bare, koja je do mala zatim
izašla na svietski glas i prozvana Eldoradom ornitologa. Mnogi
čuveni ornitolozi, a medju njima jedan od prvih bivši c. kr.
muzealni kustos T. Zelebor u Beču, kao i blagopokojni kra-
Ijevid Rudolf, a u novije doba i Njegova c. i kr. Visost nadvcjvoda
priestolonasljednik Franjo Ferdinand, došli su opetovano
onamo, da tamo love i da se dive onom čudovištu prirode
i tamošnjem bogatom ptičijem svietu.


Tako, da danas postoji o oruitofauni Obedske bare ved
čitav niz radnja u svietskoj naučnoj literaturi, a zasluga za oto
ide u prvom redu baš dičnoga našega pokojnika.


Plod Ettingerovih studija i pronašašda na »Obedskoj bari«
i okolici, na koje ga naročito uputio i rečeni J. Zelebor,
s kojim je po više puta tamo lovio i boravio, bila je i knjiga
»Sriemsko-slavonsko-hrvatske divje životinie, zvieri i ptice«
koja se mora podjedno označiti i prvom hrvatskom samostalnom
zoologijom trajne historičke kao i znanstvene vriednosti.
U toj je on radnji prvi puta popisao mnoge vrste naših sisara
i ptica, i po prvi puta izneo im i narodna hrvatska nazivlja
a to kako i sam tamo veli: »Budud da u obziru na popis