DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1908 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 85 — noga odbora hrvatskoga šumarskoga družtva, a njeko vrijeme i član povjerenstva za obdržanje t. zv. višjih šamarskih državnih izpita, mnogogodišnji sudbeni vještak u poslovim šumarskim, te je kao takov sudjelovao naročito i kod mnogih segregacionih šumskih procjena diljem Hrvatske i Slavonije. Ved za vrieme svoga boravka u Mitrovici, on je objelodanio i više lazprava lovačkog i naravoslovnog sadržaja u »A. Hugos Jagd-Zeitungu« ka) i »Mittheilangen der zool. botanischen Gesellschaft in Wien« i t. d. Zanimivi su napose i njegovi »Jagdraporte« u spomenutom »Jagdzeitungu« a napose razprava: »Der syrmische Sumpf „Obedska bara" und seine Vogelwelt« objelodanjenu po prvi put g. 1857. u »Mitheilungen der zool. bot. Gesellschaft«, onda opet g. 1859. u njegovu kolendaru »Forst- und Jagdkaleader fiir die Militargreaze«, a po tredi put u „Šumarskom listu« g. 1885. Ovom je svojom radnjom Ettinger prvi upoznao strani učeni sviet sa ptičjim svietom ove bare, koja je do mala zatim izašla na svietski glas i prozvana Eldoradom ornitologa. Mnogi čuveni ornitolozi, a medju njima jedan od prvih bivši c. kr. muzealni kustos T. Zelebor u Beču, kao i blagopokojni kra- Ijevid Rudolf, a u novije doba i Njegova c. i kr. Visost nadvcjvoda priestolonasljednik Franjo Ferdinand, došli su opetovano onamo, da tamo love i da se dive onom čudovištu prirode i tamošnjem bogatom ptičijem svietu. Tako, da danas postoji o oruitofauni Obedske bare ved čitav niz radnja u svietskoj naučnoj literaturi, a zasluga za oto ide u prvom redu baš dičnoga našega pokojnika. Plod Ettingerovih studija i pronašašda na »Obedskoj bari« i okolici, na koje ga naročito uputio i rečeni J. Zelebor, s kojim je po više puta tamo lovio i boravio, bila je i knjiga »Sriemsko-slavonsko-hrvatske divje životinie, zvieri i ptice« koja se mora podjedno označiti i prvom hrvatskom samostalnom zoologijom trajne historičke kao i znanstvene vriednosti. U toj je on radnji prvi puta popisao mnoge vrste naših sisara i ptica, i po prvi puta izneo im i narodna hrvatska nazivlja a to kako i sam tamo veli: »Budud da u obziru na popis |