DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1908 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 103 — stiku navesti du nekoliko redaka iz najnovije rasprave o našim šumarskim prilikama, koja iznaša u pravom svjetlu i ovo nenaravno stanje. Ovih daoa objelodanio je g. Gjuro Nenadi d studiju o rentabilitetu hrastovine, gdje medju inim, govoreći o našim prometnim prilikama veli: „Komunikacije jedne zemlje jesu zrcalo, koje pokazuje općenito narodno-gospodarstveno blagostanje dotične zemlje. Na žalost kraljevine Hrvatska i Sla/oaija pokazuju od sviju zemalja austro-ugarske monarkije u razvoju prometila najmanji napredak«. Zatim : »Jasno je, da je stanoviti produkt na svojoj stojbini bez vrijednosti, ako se nalazi u znatno vedoj količini, nego mu je potreba, a neima sredstava, da ga izvezemo Uslijed modernoga razvoja prometila, postala je i slavonska hrastovina predmetom svjetske trgovine. Ali izvan svake je sumnje, da su i naše skromne prometne prilike, koje prema bavarskima tako rekuć u povojima leže, mnoge šume otvorile i mnogo drva uporabi privele, koja su još nedavno bez vrijednosti bila. Tek tračnice, koje su u Slavoniju prodrle, dignule su i našoj hrastovim današnju njezinu vrijednost. Ali da željeznica svoje potpuno, oživljujude djelovanje na cjelokupno narodno gospodarstvo razviti može, nijesu dovoljne samo svjetske željeznice, a niti zemaljske, nego upravo likalne^ dapače uskotračue šumske željeznice, moraju i najudaljenije šumske površine prometu otvoriti. Druge zemlje zapadne Europe nijesu vr´jednost šumskih željeznica samo uvidile, nego su ih u istinu i sebi u korist izrabile«. Govoredi o prometnim prilikama Like i susjednih krajeva veU: »Radi pomanjkanja komunikacija, nije ovdje šumarstvo tako daleko dospjelo, da iscrpi one ogromne drvne mase i tako su se tamo do današnjega dana sačuvale velike šumske površine, u kojima još sikira zazvonila nije. Tako posjedujemo u Hrvatskoj još na hiljade hektara takovih šuma, u kojima su drvne mase mrtvi kapitali.« | , |