DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1908 str. 23 <-- 23 --> PDF |
- 101 — tiašim nadzorom, dokle god ne dodje u ruke pravome konzumentu. Tek uslijed ovoga nastojanja možemo opravdati i sve to opsežnije programe šumarskih učilišta, koja već niti najkompliciranije kemijske procese pri uporabi sadržine drvne mase ne isključuju. Tvorenje drvnoga ugljena, octa, acetona, terpentina, celuloze, tanina i bezbroj drugih produkata drva, imalo bi po tom i šumaru u tančine poznato biti i u danom slučaju imao bi makar i ovim putem izrabiti produkte svojega gospodarstva, dignuti im cijenu i pokazati svijetu, kako daleko racijonalno šumsko gospodarstvo sizati može. Izgradnja pilana i njihov najshoduiji uredjaj mora biti isključivo zadača šumareva. Teoretičku obuku u tom poslu morao ei je na šumarskoj školi steći. Tamo je imao prilike upoznati se sa sredstvima i načinom, kako bi se eventualno energija vodene sile na najpodesniji način izrabiti mogla, kako ovu silu na motore prenijeti i u zasnovanoj tvornici izrabiti. Dapače i izgradnja sviju kulturno tehničkih i meliracionih radnja, izvedba ribnjaka i drugih uredaba ne smije se u šumi prepustiti drugome, van šumaru samomu, jer u svim ovim poslovima pa bili oni kako mu drago komplicirani, moramo imati na umu, da se tu u prvom redu radi o interesima šumarstva i o šumi samoj, pa zato će šumar najbolje znati, da sva ova poduzeća dovede u sklad sa glavnom njihovom svrhom. Šumsko se gospodarstvo razlikuje od svakog drugog gospodarstva svojom, za laika nepojmljivom dugotrajnošću, tako, da de rijetko kojemu moguće biti, da si stvori pravi račun o rentabilitetu stanovitoga poduzfća. Radi toga moramo mi šumari nastojati, da se žto bolje upoznamo sa rezultatima drugih produktivnih struka i da njihova sredstva izrabimo u naše svrhe, da ih presadimo u našu struku, da naše znanje proširimo sa svim onim tečevinama, koje su u drugim strukama iz naše produkcije crpili korist, da na taj način stvorimo jednu skladnu cjelinu, nasu :dumarskuzuanost. Evo, na ovaj način moramo nastavljati započete radove naših \elikih predčaauika Presslera, Hartiga i drugih; |