DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1908 str. 21     <-- 21 -->        PDF

Žeženjem Mg-i Ca-formijata dobiva se karbonat, a grijanjem
formijata sa vodom na lOO—175" u zatvorenoj posudi stvaraju
se ili karbonati ili slobodni oksidi uz CO, COj i H (Riban
BI SS.ioa). Grijanjem metilformijata raztvara se on ovako:
HCOO.CH3 - CH3 OH + CO. malo HCOO.CH3 = CH, + CO,
((Volhard, An. Cb. Ph. 176.jas); etilformijat grijan na 300"
pada ovako: H.COO.C2H5 = CO -f H2O +CaH4i HCOO.C2H5 =
€02 + H2 + C2H4 (Engler i Gr ino, B. B. 60 2921) i t. d.
(Nastavak slijedi).


Tehnika u šumarstvu.


Piše: Srećko Majer.
Kada su u drugoj polovini prošloga stoljeća, načela najvećega
Ćistoga prihod« sve više pristaša sticala, pokazala se
je potreba, da se sva na raspolaganju stojeća sredstva u tu
svrhu izrabe. Šumsko gospodarstvo, koje je do tada svoje metode
iz empiričkih rezultata crpiti moralo, nije se moglo na
ovim temeljima dalje razviiaJ. nego je posegnulo u pouzdanije
sfere ljudskoga stvaranja, staviv se u okrilje nauke, koja je
imala da zamijeni nestalnu empirik u i nepouzdana is kustva.
Prirodne nauke i matematika uz mnoge ogranke
narodnoga gospodarstva, fizike, kemije i drugih brojnih nauka,
pružali su šumarima obilje izvora, da svojim brojnim iskustvima


dadu naučnu podlogu, da iz šumskoga gospodarstva stvore
šumarsku znanost.
Ovaj razvoj šumarskih nauka, koji još uvjek nije dokučio
visinu svojih temeljoih disciplina, pokazuje još uvjek
težnju, da se što više razgranjuje i da prima a se sve, što
bi temeljna načela šumskoga gospodarstva podupirati i razvijati
moglo. Zato i vidimo, da su se uz temeljac i čisto šumarske
nauke razvile, brojne pomoćne nauke, kojima je svrha,
da razvoju racionalnoga šumarstva odrede što jasnije kolotečine,
da mu pomognu, da se vine u visina i da se što prije stavi
0 bok svojim najbližim predtečama, Čistim nauk a ma.


Kraj brojnih pomoćnih disciplina, koje su pri razvoju
»današnjega šumarstva znatniju ulogu igrale, stoji izvan svske