DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1908 str. 31 <-- 31 --> PDF |
69 Rijedko je kada (osim kod sumoposjednika sa neznatnom površinom), da bi šum.-gosp. jedinice bile sastavljene iz tolikoga broja razštrkanih površina, koliko imade odjela. Cim je pojedina površina manja i sa kradim obodommanje uglova, modi demo ju i točnije mapovati. Porastom kuteva i duljinom oboda (napose kod teodolitnopoligonometrične izmjere, nu dakako i kod busole) raste i pogri ješka. Ako je svaki odjel za sebe točno izmjeren i na papir stavljen, pa ako se i svi suvislu cjelinu sačinjavajudi odjeli jedan uz drugi propisno prislonjeni slažu, onda dobijemo i valjano izmjereni šumski objekt, od kojega moramo toli vanjske granice koli i unutarnje gospodarstveno razdijeljenje, onda još i u naravi humkama obilježiti. Nu o tom poslije još više, U šumarskoj praksi dolazi skoro redovno, da se izmedju dvije točke zatvorenoga poligona, koje su sa svojima koordinatama opredjeljene, imade umjeriti otvoreni poligon O detajlnoj izmjeri na teodolitno-pologonometrički način, te kako se ima ista snašati prema triangulaciji, ovdje razprav- Ijati, oduljilo bi tu našu razpravu još viie.* Izmjeru objekta (poput lika A—E) bismo mogli obaviti teođolitom fli busolom,** a nacrt sam izraditi prema liku B—E. Nu uz sve to moramo ved i ovdje odmah iztaknuti, da ne bi imalo svrbe, niti bi bilo praktično opravdano, njeki šumski objekt u naravi mapirati (snimiti) sa busolom, pak onda na temelju samih tih odčitanja na busoli (uzev dakle za podlogu magnetičke azimute dotičnih stranica poligona) izračunavati koordinate točaka uglova poligona, a tek pomodu njih onda izraditi i sam nacrt. U dokaz te naše tvrdnje navesti nam je slijedede: Veličine magnetskih azimuta, morali bi smo staviti u račun svedene na stanovito vrijeme, a ne onake, kako ih u * Vidi stranu 365. Šum. lisl od g. 1907. ali. 2. ** Ovdje najme nijeau bili uvjeti za uporabu mjeraćega stola. Šum. list od g. 1907. za „rujan, listopad" strana 365 i 366. |