DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1908 str. 29     <-- 29 -->        PDF

— 67 —


Po gotovo se ali ovdje ne bi ništa dalo mjenjati onda,
da stranice Ss -Sg, te stranica Pg 87 predstavljaju m e d j a š n e
prosjeke.


Stoga pako onda moramo gledati, da pogrješke, koje mogu
izmjerom nastupiti, što više na minimum svedeno.
Pa ako igdje, a to tim više ovdje vrijedi, ona: »Bez
alata neima zanata«.


Pa jamačno svaka je štednja gledom na naručbu — prema
veličini urediti se imajućeg objekta — razmjerno valjanih i
cjenjijih mjeradih strojeva, neumjesna i osvetiti če se interesentima.


Treba naime uvažiti, da se uz vrstna geodetska pomagala
i sam posao i bržje i minuciznije obavlja.


Ta na samoj se radnji može ved i kod prvotnoga uredjenja
suma polučiti prištednja, koja odgovara vrijednosti naručenih
rekvisita. Konačno se tim polučuje i perfektnija ^zradba.


Kao što treba paziti na vrst naručenih nastroja, tako isto
ne bi smjelo manjkati, ni koje ino nuždno a praktično geodetsko
pomagalo.


Mjeradi stroj valja u svakom stajalištu pomno centrirati,
a visure po najvedoj mogućnosti u dno* motke bacati, — a


* Mi smo uvijek kod teodolitno-poligonometričke izmjere fiksirali točku, sa do
ravno sa zemljom zabitim kolčićem, na kojemu je glava u kolčić zabitog čavLi predstavljala
točku, na kojoj se je uvjek željezni šiljak od motke držati morao i to vertikalno.
— Isto rabismo kod izvadjanja prosjeka, osobito duljih, da jasnije označimo
točku i pravac.
Ovaj kolčič iliti kazuk dali smo nać niti do 30 cm. dugi (do 10 cm. debeli),


da ga makar je do kraja bio zabit u zemlju, ne bi eventualno žitelji ili pastirčađ


lahko izčupala ili svinje izrovale, ~ a znade više puta i po 3 godine proteći, dok se


kolčiči zamjene sa kamenima ili drvenima stupčićima. — tJ ljetu, kada je suša, zadaje


ovakovo zabijanje kolčića u zemlju, kada je ista razpucana i tvrđa nep ilika, pa se


mora kad i kada upotrebiti i bat za zabijanje.


Najbolje je upotrijebiti, ako je to moguče kestenov o drvo, jer je lahko i


trajno, kada se hrastovina upotrebljava (mladi hrastici) valja im bijel oguliti.


Da ?e ovakovi u zemlju zabiti kolčići mogu kasnije i opet nadi, smjestili smo


u sgodnoj daljini i mjestu, veće i deblje kolčiče, koji su osta´i oko 20 cm. nad


zemljom, te na kojima je bila ubilježena sa crniličnom olovkom (Tintenstift) oznaka


stajališta (A, 5, VIII. i t. d.) ili točke u obče.


Slične kolčiče nu tanje rabismo i ?a izlučbu sastojina - nu bez onih do iraja
u zemlju zabitih temeljnih kolčiča. Mora se paziti i na to da kola te kolčiče ne izvrnu.
Da pako kiša neizpere oznake, to su isti bili posebnoz irezani.