DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1908 str. 5     <-- 5 -->        PDF

— 3 —


ha šumske površine; ona jedina jest u stanju godišnji višak
od 2 milijuna m^ izvesti u ostale države. Za prispodobu jest
za iztadi, da na 100 glava pučanstva u Finskoj dolazi 750 ha
šumske površine. Švedskoj 381 ha, Norveškoj 305 ha, europskoj
Kusiji 185 ha, Engleskoj 3 ha i t. d. Iz ovoga se jasno
razabire raznolikost zadaće, koju Jume u narodno-gospodarskom
pogledu u pojedinim državama imadu. Dok one u prvim državama
eine glavno vrel) narodne privrede, dotle u Engleskoj
služe tek za lovišta, u kojima bogati lordovi raskošan sport tjeraju.


Drugo pitanje, koje nam se namiče jest: da li se šumska
površina Njemačke zadnjih 100 godina umanjila ili povećala?


Ako odgovor na ovo pitanje prepustimo našoj javnosti, to
^e isti za cijelo glasiti, da se šumska površina doista umanjila,
jer se dnevno čuje govoriti, da tobož krčenje šuma ima
za posljedicu jake poplave, sušne godine, tuču i t. d., u kratko
svaki klimatički ili metereološki nepogodni pojav ima svoj početak
u krčenja šuma


Pitanje, da li i u koliko šume doista uplivišu na prirodne
nepogode vremena, ne m«rim dalje raspredati. Dovoljno je
istaći, da rezultati najnovijeg znanstvenoga istraživanja na tomu
polju govore protiv do sada općenito vladajuće a mišljenja o
korisnom uplivu suma na klimatičke pojave vremena. Protiv
jakog i surovog djelovanja prirodnih sila jest slabi organizam
neke šume posve nemoćan. Dapače ni ondje, gdje se sume sa
znatnim svojim površiuau´a n neprekidnim kompleksima protežu,
te gospodarstveni i fizični karakter dotične zemlje obilježuju,
ni u one u stanju nepogodama vremena odoljeti. Uzmimo,
da je u zemljama obraslim sa bujnim sumama lakše obrađivanje
zemljišta, da u njima sa sumom blagost klime raste i
pada, kaki zen aljski raj mora u tom pogledu da vlada u sjevernim
enropskim državama, a kake priodne nepogode moraju
da vladaju u goloj Engleskoj!


Jedno za cielo znamo, da danas Njemačka ima maogo
više šuma, nego li pred sto godina. A što je još važnije, jest,
da se šume bez razlike vlasništva u neprispodobivo boljem