DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1908 str. 38     <-- 38 -->        PDF

— 36 trupci,
prikladni za furnire, plaćeni su i sa 250 m. po kub.
metru! Tako piše Gont. Holzzeitung u svonae 13 broju od
ove godine


Ovd^e nam se nameće pitanje: Zašto se tamo iole deblja
hraste vina tako visoko plaća ? Plaća se s toga, što u Njemačkoj
ima razmjerno malo debele hrastovine, što u ostalom
nije nikakovo čudo, kad se uzme na um to, da se i u samom
Spesartu hrast mora podržavati preko 200 godina, da postigne
debljinu od 60 cm., dočim tu istu debljinu naši hrastovi u
Posavini i Podravini postižu za 120 godina, pa i prije uz racionalno
njegovanje


Doista na svietu nema povoljnijih prilika za proizvodnja
hrastovine, od onih u Slavoniji. I doći će vrieme, kada će
ovdašnji hrastici donositi svome vlastniku veće koristi, no što
bi mu donosila pšenica, kad bi se na istom zamljištu proizvoilila
To vrieme nije daleko, i za to treba čuvati ´današnje
srednjodobne hrastike, što no rieč, kao oči u glavi, i ne žuriti
se sa prodajom današnjih zrelih hrastika.


Prije desetak-petnaest godina prietili su nam trgovci američkom
hrastovinom; danas pružaju prst na japansku. Ali već
prvi tereti, što su u Hamgurg stigli, pokazaše mane te hrastovine,
i sviet se i opet uvjerio, da nad slavonskom hrastovinom
nema hrastovine


Ne treba se bojati, da će nam kasnije prodaje donositi
po hrastu manje, no što nam se danas nudi. Iz napried navedenih
razloga i činjenica moraju ciene ići na više, kao što
su i do prošle jeseni išle. A da su doista rasle, to dokazuju
rezultati dosadašnjih prodaja. Tako n. pr. u lugovima invest.
fonda (po podatcima, koji su mi došli do ruke) postignute su
po hrastu sHedeće ciene: Godine 1887. 40 for.. 1888. —
49, 1889. — 50, 1890 — 55 1891. — 5ii, 1892. — 68,
1893. 73 1814. — 7:5. 1895 — 83, 1896. — 81 for.,
dočim je godine 1905 postignuio 237 K ili II8V2 for


Ove godine, eto nedavno, postigla je brodska imovna
obćina poprečno 282 K. po hrastu unatoč poskupljenom novcu.


Ako Dzmetno., da ovi (Brodski) hrastovi imaju, jedno na
drugo, sam) 6 kbm. debloviue, to je ooda posfciguuto po kub.
metru poprečno 47 K. A kakova je to ciena prema cienama
hrastovine u Njemačkoj, gdje sa hrast)vi, i od najbolje materijalne
vrstnoće, daleko zaostali iza naših u onoj drugoj važnoj
činjenici ciene — u svojoj debljini. Eno tamo dobivaju za de