DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1908 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 34 — Promet i trgovina. Šumarnik petrovaradinske imovne obdirie, poznati naš stručnjak, g. Pavle Barišid — objelodanio je u »Nar. Novinama « pod naslovom »Da li je nu/.no spuštati ciene našoj hrastovini?«, sliede i s obzirom na časoviti kritički momenat, koji je — s jur poznatih razlo;,a i naš šumsko trgovački sviet zadesio — pažnje vredni članak: Današnja novčana kriza povela je za sobom ono, što je i do sada u takovim prilikama bivalo. Kad je skup novac, ond-i ga se manje nudi i daje u razmjenu, kako za fabričke tako i za ekonomske i druge proizvode. U takovom slučaju posjednici proizvo la dolaze u veliku nepriliku, naročito onda, kad skupoća novca svestrano nastupi. i roizvoda ima svakojakih: j´dni mogu da čekaju na bolje ciene, a da nt- izgube ništa od svoje kakvode; a ima ih i takovih, koji ne mogu du^o čekati, a da se ne pokvare. Kod ovih zadnjih gubi njihov vlastnik u dva pravca: jedno, što roba gubi na svojoj kakvodi i drugo, što u njih uloženi kapital gubi svoje kamate. Ekonom u. pr. ne može svoje žito ili druge slične poljske proizvode g)dinama držati u maga´ama i čekati bolje ciene. Ovi proizvodi gube čekanjem i u vriednosti i na kamatama one glavnice, koja je u njih ul žena. U šumskoj privredi naplotiv ne može, po pravilu, nastupiti takav slučaj. Drvo, ako nije posjećeno, priraščuje na svome mjestu, te tim prirastom postiže veću vriednost. Ono postaje kvalitativno bolje i vrednije; a ne gubi ni na uloženoj glavnici, jer onaj prirast i veća vriednost drveta naknadjuje kamat. Posjednik šume ne može dakle nikad doći u takove neprilike, u kakove mogu da dodju poljski privrednici. U ovakovom kritičnom vremenu može se posjednik šume pomoći svojim rezervnim fondom, ako ga ima, ili zajmom, ako mu treba, ali nikada ne će biti prisiljen prodavati u bezcjenje svojega drveća. Ali za hrastovinu ima još jedan važan razlog, radi kojega ju treba podržavati na cieni, te je ne prodavati bez nevolje, uz spuštanje ciene. Taj razlog p tječe odtud, što hrastovih šuma u Evropi, iz godine u godinu, sve većma nestaje. A nestije ih naročit:) s´oga, što hrastici postoje većinom na takovom zemljištu, koje je prikladno za poljsku privredu, što je davilo, a i danas daje povoda krčenju i pretvaranju tla za svrhe poljske privrede. I ako iko, to bi trebali posjeinici |