DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1908 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 15 — trga, pokriti modi ostale europske izvozne zemlje, kamo spadaju Finska, Švedska, Austro-Ugarska monarhija, Bosna i Hercegovina, Rumunjska itd, Galicija i Bukovina, u kojima se eksploitacija suma u najvećem jeku vodi, modi de joi dugo opskrbljivati drvna tržišta zapadne Europe. U zadnje doba zaključeno je tamo više velikih prodaja sa glavnicama preko 20 milijuna maraka. U obskrbi svjetskih drvnih tržišta, igra i sjeverna Amerika ved danas važnu ulogu. Istok sjedinjenih država uskoro de sam cijelu produkciju na drvu upotrebiti. U svakom slučaju moći de pako Kanada, sa šumskom površinom od 325 milijuna ha, t. j . površinom, koja je veda, nego šumska površina cijele Europe — znatnu količinu drva na europska tržišta baciti, a to dakako tek ondfi, kada se u njoj trgovina s drvom razvije. Šumska površina sjidinjenih država, Kanade i Brazilije zajedno obuhvada 1 milijardu ha t. j . nešto više od površine cijele Europe. Da de se u skoroj bududnosti ova kolosalna površina šuma, od kojih se najvedi dio u tropskoj klimi sa znatnim prirastom nalazi, izcrpsti, jest prema zdravom ljudskom ra^Aimu nemoguće. Ovdje, u glavnim crtama izneseni podaci, jesu nam živi dokaz, da oskudica na drvu u svijetu i za daleku budućnost nastupiti ne će. Samo kod jedne vrsti drva, i to hrastovine nastupit de u skoroj bududribsti osjetljiva oskudica. A što je u svemu ovome najradosuije i naj utješi ji vi je jest : da su sve kulturne države svijeta ved ; tvorile ili su na putu, da stvore zakone za zaštitu šuma. G. Nenadić. O uredjenju šuma i sastavku šumskogospodarskih osnova. Pišu braća V. J. Heckner. (Nastavak VII.)* S) Sračunflvanje ordinatnih i abscisnih diferencija i kontrola. Ordinatna razlika 1,^^*1 i abdcisna razlika [»A*^"! izmedju dvije točke polygona izračunaju se iz kuta | ^ |, što no ga ravna Vi´ii Šum. list g. 1907. strana 396. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1908 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 16 — spojna crta obih točaka čini sa pozitivnim smjerom abscisne osi (kutem priklona, sklonosti ili kutem naklona — Neigungswinkel*) i iz duljine te crte \„s"\ (izmjerni potez — Streckenlange) po obličcima: Ay = s . sin a, AX = S . C08 a ili ordinatne i abscisne diferencije njeke točke dobijemo, ako udaljenost iste od prediduće množimo sa sinusom odnosno coeinusom azimuta (mi de mo i ovdje taj nBziv zadržati) toga poteza (stranice »s«). Po Dru. F. G. Gaussu i drugima, proračunavanje koordinatoih razlika temelj je svih poljgonometričkih računa, stoga moramo pri tom po svoj mogućnosti nastojati, da se očuvamo od pogriješke. Jedna jedincata pogrijeska, koja se slučajno podkrade, može biti od dalekosežnog upliva, te imati za posljedicu, da moramo znatan broj dana, raded suvišno izgubiti, opetujudi neizpravno sračunata data, dok ne pronadjemo pogriješku, koja se od dopustive razilazi**. * * S´ toga se ne smije propustiti šteded tobože na vremenu, a da se koordinatne razlike, prije no se na njima osnuju daljnja izračunavanja, ne izračunaju na dva jedan od drugog posve neodvisnih načina, a posljedci istih, koli za pojedinu razliku, toli cjele poligone, obzirom na njihovu jednolikost (suglasnost ne sravne. Predznaci za koordinatne diferencije ustanovljuju se po predznacima od sinusa i cosinusa, prem . vtličini dotičnoga azimuta. Da opredjelimo predznak dakle,( + ili -) moramo prema veHćini azimuta (na ne svedenog »^« na I. quadrant,) opredjeliti u kojem se quadrantu točka nalazi. * Bolje rekud kut smjera, jer iati potrebuje i oznaku smjera poteza na kojih se kut odnosi. Recimo 1—2, ili 2-1 itd. ** Ne bi bilo od koristi, da u našem slučaju provedemo ovdje još i cijeli račun izračunavanja ordinatnih i abscisnih diferencija i pomočjii „tablica za izračunavanje pravokutnih koordinatnih razlika«; mi čemo s toga za primjer to činiti po V. dijelu Gaussovih tablica (strana 6B—155) za prvu stranicu. U istu svrhu rabe se i tablice od C. F. Deferta »Tafeln zur Berechnung rechtwinkeliger koordinanten" Berlin, 1874. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1908 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 17 — Govoreći o quadrantima moramo spomenuti, da se isti drugčije redaju kod zemaljske katastralne izmjere (višje geodezije i astronomije), a drugčije kod nižje geodezije samostalnih izmjernih radnnja* To potiče odatle, što se kod zem. katastralne izmjere azimuti računaju od juga meridiana preko zapada,** a kod niije geodezije od sjevera spram istoku. U visjoj geodeziji nazivaju taj kut (naravno i kod zem. katastralne izmjere južni kut (8iidwinkel), a u nižjoj geodeziji sjeverni kut (Nordwinkel). Kod višje geodezije redjaju se quadranti polag lika I. Kod nižje geodezije redjaju se quadranti polag lika II. SU SI.E s JT Quudran^ 1 ^+y--J´Z ZV-+yi , ´ Sii/An´aAe/ J Quailnin/ JF I M Južni kut od sjevernog diferira za 180", pa se prema tomu, ako se to nuždnim ukaže koordinate jedne izmjere na drugu primjene. * Polag starijih austrijskih uredjajnih naputaka imala seje samostalna šumska izmjera glede koordinata primjeniti zem. kat. izmjeri. Najnoviji uredjajni austrijski naputak to izključuje.] * Vidi šum. list od godine 1906. strana 339. 2 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1908 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 18 — Mi de mo u našem slučaju upotriebiti poredak quadranta, što no ga je usvoj la nižja geodezija, po kojemu sinus i cosinu8 dobivaju predznake po slijedećoj skrižaljci: Quadrant A y A X I. + + II. — + III. — — IV. — + Nastaje pitanje, kojom bi se točnošću obzirom na logoritničke tablice* imalo sračunavanje ordinatnih i abscisnih diferencija obaviti. Dr. F. G. Gauss veli, da četvero znamenkaati logaritmi odgovaraju takvoj točnosti, koja dapače u najriepovoljnijima (odnošsjima) slučajevima t. j . ako se 4-ta znamenka za V2 jedinice razilazi od oštrog logaritma iznosi 1 : 8690. Odavde slijedi, da za obračunavanje koordinantaih razlika — ne gledeč na iznimne slučajeve (recimo triangulaciju), četvero znamenkastti logaritmi podpuno dostaju, a to tim više, što nam u račun dolaze azimuti i duljine stranica polygona točniji, no ih ide. Računanje sa više od 4 mjesta prouzrokuje, nepotreban posao, pa se to povećanje posla ima osobito ondje izbjegavati gdje dolazi do obračunavanja znatan broj točaka. Mi će mo rabiti Šramove (sastavljene po Sehrohnu) logaritaiičke tablice na 6 znauenka. Svaka vanjska izmjera, koja je bila uztta s teodolitom sa namjerom, da se točke izmjere sračunaju temeljem ordinatnih i abscisnih diferencija, neka se prije, nego li se počme sa * Od logaritmičkih tablica kojih imađe obdenito u prometu oko 600 ´zdanja, u Hrvatskoj postoje 2 izdanja i to: 1.) Logoritmičke tablice Dr. F. J. Studnićka j . r. prof. matematike u c, kr. češkom sveučilištu u Pragu koje je nadopunio Dr. David Segen. Zagreb, 1902. 2.) Logaritmičke tablice, koje de mo i mi rabiti od Dragutina pl. Srama na 5 znamenka. Križevci 1894. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1908 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 19 — izracunavaDJem, a la vi nanese na papir pomodju sjevernice, tah´grafa ili transportera*. Na temelju te skice si najlaglje opredjelimo po našu izmjeru prikladnu točku izhodišta koordinata te prema njoj os abecisa i ordinata — i to na taj način, da nam iste idu po mogućnosti sredinom izmjerene površine, da se pozitivne i negativne susredice po prilici jednako steru od osiju gore, dolje, Ijevo i desno. To je u interesu brzine i dobrote prenasauja okomica. Imajud ovakovu skicu (Croguis) pred sobom ide nam cio posao bržje od ruke, po*to si vanjski lik lahko predstavimo i tečaj sračunavanja opredjelimo, što bi nam uz samo izojjerne skrižaljke otežčano bilo, — jer ne bi imali pregleda. Na ovaj način si lahko opredjelimo i prv i kut smjera (ili po našem u kratko azimuta) od prve stranice, što ga ista čini sa po nama odabranom osju abscisa — jednostavno sa transporterom, pa tako možemo računati, da če podosta dobro odgovarati nakon izračunanja ordinatnih i abscisnih diferencija, na skici urisana koordinatna mreža. Osnovom takove predhodne skice položen je bio kod naše cjelokupne izmjere pravokutni koordinata! sustav, po kojem je točka 26 (Lik A**) odnosno točka 1 (Lik B) pala u os ordinata, a stranica 6—26 (16) u os abscisa. Mi čemo doslijedno k tomu kod našeg poljgona, koji predstavlja tek dio izmjere, prema liku „B" sračunavanje or * Za kontrolu je uvjek dobro, da inStrumeiit imade na sebi sjevernicu, pak da uz ođčitanje kuteva na nonijusima, odčitamo kod pojedinih visura i ođklon magnetičke igle. Ovakovih u naravi zabilježenih otklona (azimuta uvaživ deklinaciju, kada se ima lik primjeuiti na katastraliiu izmjeru) možtmo sa tahigrafom znatan broj za jedan dan na papir nanjeti. U pomanjkanju tahigrafa poslužiti će nas i nloća za nanašanje sa sjevernicom (Auftragsplatte Zulegepiatte), posao je napornili i sporiji, a kod brzog rada manje točan. U daljnjem tečaju razprave ćemo se na oto oLćenito osvrnuti, medjutim samo 88 u skrajnoj nuždi, kod prenaSanja više točaka možemo latiti i to u pomanjkanju inih pomagala — običnog transportera—jer je njime rad najsporiji, nainetočniji i najdosadoiji. ´´* ISa strani 398 Hum. lista od g. 1907. imade stajati izpod nacrta lik ».\´ a ue ..li". |
| ŠUMARSKI LIST 1/1908 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 20 dinatnih i abscisnih diferencija provesti, uzev za stranicu (26 do 27 po liku A odnosno 1-vu po liku B) Sj, kut smjera iliti azimut Oj, t. j . što ga čini (stranica 6—26 — 7 po liku A ili po liku B produljenje stranice 16 sa stranicom Ivom, odnosno po liku A ^ Kj —180") os abscisa sa stranicom s^. Točka Iva pada prema tomu od pravca s, (stranica 1) u izhodište koordinata (NuUpunkt). Gleded iz lika van, to po pravilu, da izmjera ima teći od Ijeva na desno, nastavljati demo sa sračunavanjem koordinatnih diferencija točaka temeljem vanjskih kuteva — počam od Sj Sj S3 redom dalje. Gleded pak na lik izvana, to se idud izmjerom kuta od desna na Ijevo — redjaju nutarnji kutevi obratao od vanjskih, pak prema tomu valja i kod obračunanja ordinatnih i abscisnih diferencija pojedinih točaka uvesti obratan red. Početi sa s,6 — pak nastaviti sa s^^ — §13 — S12 i t. d. uzev za ishodište koordinata točku 16. a za prvi kut smjera 1—16—15 = prema liku A O K 16. Kako rekosmo za obračunavanje ordinatnih i abscisnih diferencija pojedinih točaka, treba udaljenost iste od predidude t. j . potezna duljina i azimut. Polag ved obavljenih računanja i skrižaljka dobismo da je: -.* = 35" 21´ 15" s, 61-50" I. kvadrant ^ = 36" 52´ 80" s, 54-20" I. "s = 45" 02´ 45" S3 63-70" -+3 ož I. a 4 = 44° 45´ s, 39-40" > I. "^5 a 6 a. = == 20" 16´ 37" 33´ 0" 32´ 15" 30´ 45´ s, 40-10´´ Se 263-20" s, 324-20" ( 0 >o 0 0 0 v C T—1 I. II. III. « 8 ^ 420 51. Sg 89-10" III. a g = 61" OV 15´ s, 138-90" III. * Pod oe, i t. d. imademo razumjevati veličine kuteva, koje su ved svedene ("8,,) na I. quadrant, pak jjglede predznaka vriede azimuti iztaknuti pod naslovom f). Vidi u ostalom zaključnu skrižaljku. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1908 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 21 — 45" 63´ 30´ s,o 63-90« 1 IV. kv« idrant 7" 10´ 15´^ s,, 81-20" --J3 IV. »10 = ´´11 = 03 » 11° 40´ s,, 68-30" I. )> ´^12 ^^ 24" 47´ 45" s,3 51-00" O IV. *13 ^^ » 8« 57´ 30" s,4l08-40» o IV. » «14 = 40" 50´ 15" Si, 86-50" XI IV. «U = r-l n 5´-16 = 0 s,6 56-90" , — n Polag svega dosele navedenoga A «/. =: Sj X sin a, A x^ = s, COS a, X s, = 61-50", a, = 35" 21´ 15" I. kvadrant Po goniometrijskih funkcija*, koje se u logaritmičkih tablica nalaze obično sadržane od 10´ do 10´ dobijemo, da je ; sin 35" 20´ = 0-57833 Tomupri brojenispravakzal´15´= 1-25´; 23-7x1-25= 30 sin 35" 21´ 15" =0-57863 X 61-5 = = + 35-585745" = A ž/´ COS 35" 20´ =0-81580 od toga se odbije izpravak za 1´15"=1 25´=16 8X125 = 21 COS 35" 21´ 15" =0-81559 X 61-5 = = + 50-158785" = A x., Ako radimo sa logaritmima goniometrijskih funkcija, to je log A iji ´ log s, + log sin a. log Xi = log s, -f- ^og cos %^ s, = 61-50", a, ^ 35" 21´ 15" I. kvadrant Zo^sm 32" 21´ = 9-76236 —10 /o^ COS 35" 21´ = 9-91149—10 Tomu pri od toga se brojeu iz odbije izpravak za pravak za15 ; 029 X 15 4 15"; 0-14 X 15 2 *?S32"2ri5" = 9-76240 — 10 ^^^32° 21´15" =9-91147 — 10 sin cos log s, =1-78888 log s, = 1-78888 log A ž/i =11-55128 — 10 lo.´ A«, = 11.70035 — 10 = 1-55128 = 1-70035 A ž/2 = 35-59" /\x^ =50´16" Rezultat kako vidimo isti kao kod uporabe goniometrijskih funkcija, nu čini se, da je postupak nješto bržji. Goniometrijske funkcije nazivaju se i naravn i bro j evi sinusa i cosinusa» |
| ŠUMARSKI LIST 1/1908 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 22 — Konačno možemo veoma točno neposredno vaditi ved temeljem računala izvedenih sračunavanja ordinatnih i apscisuih diferencija iste iz tablica, ako su nam azimut i duljina stranica poznati U našem gornjem slučaja . hvati hvati zas.=61-5", a,=35°21´15" I. q. 60 34-72 48-93 1 0-579 0 816 0-5 0-29 0-41 61-5 H- 36589 + 50-156 Mi smo ovdje se raspravljajući predmet izmjere sračunali na sva tri načina,pa smo došli, rek bi do skoro istih rezultata. Držimo pako, da bi najbolje bilo abscisne i ordinatne diferencije točaka poljgonalne izmjere sračunati iz tablica i pomodju logaritma goniome-.rijakih funkcija. Na gore opisani način izračunati ćemo sada putem logaritmiranja koordinate točaka našeg polygona, iz vanjskih kuteva. s, = ei-SO", a, = 35° 21´ 15´, I. kvadrant log s, = 1-78888 log s, = 1-78888 log sin 7., = 9-76240 — 10 log cos a, = 9-91147 — 10 log A tj2 = 1-55128 log A X, = 1-70035 ^ y. = + 35-59" A .r^ =+50 16« Sj = 54 20", a, = 36" 52´ 30´, I. kvadrant log S2 = 1-73400 log s^ = 1-73400 log sin a^ = 9-77820 — 10 log cos % = 9-90306 — 10 log ^ y^ = 1-512-0 log A iTg = 1-63706 A J/3 = +32-52´´ A ^3 = + 43-36" S3 = 63-70°, ag = 45" 02´ 45", I. kvadrant log S3 = 1-80414 log s, = 1-80414 log sin 7.3 == 9-84983 — 10 log cos ^3 = 9-84914 — 10 log A Ž/4 = 1-65397 log A x^ = 1-6532« A y^ = + 45-08» A X, =4-45 01" Ovo je izvađjeno iz »V«, Gaussovih tablica, koje je isti sastavio računalom od Arth. Burkliarta (Glashutte in SachseD). |
| ŠUMARSKI LIST 1/1908 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 23 — s, = 39-40», y_ = 440 45´, I. kvadrant log s^ 1-59550 log s^ = 1-69550 log sin a^ 9-84758 — 10 log CO8 g^ z= 9-85137 — 10 log A ^5 1-44308 log A ^-5 = 1-44687 A ž/6 4- 27-74» log A *5 =4-27 98« s, = 40-10", a^ = 20" 16´ 15 1. kvadrant log »5 1 60314 log s, = 1-60314 log sin a 9-53966 10 log cos g^ = 9 9 722 ´. — 10 log A ž/6 1-14280 log A ´, = 1 5T537 A ?A A .«6 =+37-62» : + 1389´´ ^6 = 263-20° Zg = 37° 33´30", II. kvadrant log §6 2-42029 log s^ = 2-42029 log sin ag 9-78602 - 10 log cos y^ = 9-89913 — 10 log A «/, 2-20531 ´log A ^7 = ^-31942 -4- 160-440 A «, = - 208-65» A ,% s, = 324-20", a, =0´´32´46"III. kvadrant log s, = 2-51081 log s, = 2-51081 log sin 7-97905 — 10 log cos «, = 9-99998 — 10 log A Ž/8 0 48986 log = 2-61079 A -3-08" A x^ =-324-180 Sg = 89-10", ag =4-2" 51 III. kvadrant l-9-i9o8 log Sg = 1-94988 A :´/8 log s« log sin ag 9-8j256 — 10 log cos gg = 9-86518 — 10 log A y, 1-78244 log A ^9 = 1´81606 A % — 60-60" A Xc, =—6.^-32" s,= 138-90", =<9 =6i°0ri5´´,IIL kvadrant log Sg 2-14270 log s, = 2-14270 log sin y^ 9-94191 — 10 log cos a« = 9-68628 — 10 log A ?Ao^ 2-08461 log A x^^-1-82798 — 12l-5l» A Zio — 67 29" s,o = 53-90", ^,o = 45"53´30´,IV. kvadrant log s,o 1-73159 log s,o= 1-73169 log sin a, 0: 9-85614 — 10 log cos a,a = 9-84262 — 10 log A ^J^^ : 1-58773 log A ^11 = 1-67421 A Pn — 38-70" A ^u= 7-52" 81-20", y.n = 7" 10´15", IV. kvadrant |
| ŠUMARSKI LIST 1/1908 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 24 log S,i = 1-90956 log s,i - 1-90956 log sin «!, = 909631 — 10 log cos a,j = 9-99659 — 10 log ^ 2/12 = 1 00587 log A ^14= 1´90615 ^ ž/n = - 10-14" A x^i=+ 80-57« s,j = 68-3", 0,4 = 11" 40´ I, kvadrant ^og s,. -1-83442 log s,,== 1-83442 log sin a„ = 9-30582 - 10 log cos aa2= 9-99093 — 10 log A Ž/,3 == 1 14024 log A iCj3= 1-82535 A «/,3 = r 13-8 i" A x,s=+ 66-89" Si3 = 51-00", a„ = 24"47 45",IV. kvadrant log Si3 = 1-70757 log s,3= 1-70757 log flin a„ = 9-62261 — 10 log C08 a,3= 9-95799 — 10 log A : A ž/.4 = - 21-390 ^ ^-,4--+ 46-30« s,4= 108-40", a,4 8«57´30´, IV. kvadrant log s„ = 2 03503 log ,s„ = 2-03503 log sin a,4 = 9 19233 - 10 log cos a,,= 9-99467 — 10 log A ž/,5 = 1-22736 log A ^,5 - 2-02970 A ^15 = - 16-88» A a;.,= + 107-u8" s,5 = 86-50", a,5 = 40"50´15",IV. kvadrant lof .i; = 1 93702 log s,5= 1´93702 "f^ 15 log sin a.i5 = 9 81553 10 log cos a,5 9-07884 — 10 log ^ ž/.6 = 1-75255 log A x,s= 1-»1586 ^ ?/.6 = -56-56" A a;,3 = +65-440 s,e =56-90", a,g = 00/3bO" I./IV,kvadrant Duljina stranice »Sie« se nanese na os abscisa, jer budud ta stranica pada u os absisa, odpada sračunavauje koordinatnih diferencija. * * Da smo izračunavali ordinatae i abscisne difereucije pomodju unutarnjih knteva polygona opredjeliv azimute (što je uobičajeno), tad bi sračunavanje dobilo slijedeći oblik: < O K,6 (Lik A) uzmemo kao kut smjera (azimut) stranice §15 ( = ´C 1—16—15 prama liku B) i označiti ga |
| ŠUMARSKI LIST 1/1908 str. 27 <-- 27 --> PDF |
25 ~ Taj kut ima 139" t*´ 45" IIq ili sveden na Iq = 40» 60´ 15´ a s,5 = «6-5*´, dale: s,, = 86-50", a,5 = 40o 50´ 15" II q log s,5 == 1-93702 log s,5 = 1 93702 log eina.e = 9-81162 ~- 10 logcođ a,, = 9-87884 - 10 log A «/,5 = 1-75254 log A x^, = 1-81586 A ?/,^ = + 56-66« A «„ =-— 65-44´´ Azimut od stranice S.4 = «,5 = 139" 9´ 45´ + nz,^ = 211" 52´ 45´ (r^ 16 -15 14) = 351" 02´ 30" — 180" a„ = 171" 02 30´=II q a,5 sveden na I kvadrant = 8" 57´ 30´´ s,^ = 10840" aj5 = 8" 57´30" II. kvadrant log Si 4 = 2-03503 log &-,, = 2-03503 log sin ^n = 9-19233 — 10 logcosaia = 9 99467 — 10 log A !hi = 1-22736 log A ^14 = 2-02970 A ž/u = -^ 16-880 A x,^ =^ — 10708 Rezultati, kako se s^idi isti samo, kaso jur napried iztaknu; mo obratan red, dočim broj kod s — ^ a — n´je stoga istovjetan, jer je ovdje za izhodište koordinata uzeta točka 16, a obilježenje je provedeno za izhodište 1, što je u ostalom ovdje svejedno. Kontrola oh izračunatih koordinatnih razlika. (KL ordinatenunterschiede) U zatvorenom višekutu daje algebraiČki sbroj svih orđinatnih, a isto tako i abscisnih diferencija O. Radi ali neizbježivih pogriešaka kod mjerenja duljina stranica i kuteva, u polygonu, nikada skoro ne će algebraička svota abscisnih odnosno ordinatuih razlika biti O, što je ali dobra kontrola glede stepena točnosti rada. Sračunavanjem dobismo susredičke razlike, kako slijedi: |
| ŠUMARSKI LIST 1/1908 str. 28 <-- 28 --> PDF |
26 Orđinatne razlike Abscisne razlike 8. sin a S. C08 a + — + — hvati 35 59 50-16 32f,2 43-36 46-08 45-01 27-71 27-98 13 89 37-62 16u-44 ^08-65 3-10 324-10 60-60 6.-32 121-51 67-29 38 70 37 52 10-14 tO-57 13-81 66-89 21-39 46-30 lt;-88 107-08 56 56 65-44 5(i-90 3 9-07 328-88 664 83 665-36 dy = 0.19 đx = 0-53 s") R ektif i kacija (poboljšanje) ko ordinat nih di- f e r e n c i j a. Obilježimo li razliku izmedju svota pozitivnih i negativnih ordinatnih diferencija sa ndii", a razliku izmedju svota pozitivnih i negativnih abscisnih diferencija sa »rfa;«, tad se pri koncu polygona ukaznje kooabinovana pogrieška (diferencija sumarna) V 2 , ds d + d X y Ako ta kombinovana pogrieška nije veda, no iznaša dopustiva pogrieška za izmjeru duljina, koja se ima odnositi na ukupnu duljinu svih strauica poljgona, to se ta pogrieška imade svesti na neminovne poo;rieške izmjere, pak se mogu razlike izmedju pozitivnih i negativnih svota koordinatnih diferencija na iste u razmjerju njihove veličine tako podjeliti, da se svote pozitivnih i negativnih ordinatnih i ahseisaih diferenciia podudaraju, dakle da algebrajski sbrojene daju 0. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1908 str. 29 <-- 29 --> PDF |
- 27 — U našem slučaju iznašaju: ordinatne abscisne razlike pozitivne svote 329 07 664-36 negativne » 328-88 665*36 dy = 0-19 ax = 0.53 po tomu ds = Y 0-19* + 0-53^ = 0 56* Svota svih obodnih stranica poljgona iznaša 1580-50 hvati, pa bi pe na naš slučaj mogao protegouti obličak (formula) za dopustivu pogriešku za izmjeru duljina: (d = duljina). ^ d = 0-0006 d -r 0-02 ! J=.** = 0-0006 1580-5 + 0-02 iri58tr5 = = 0-9483 4 0-796 = 1-7443" Fo pruskoj kat. instrukciji 1-68° Kako vidimo pogrieška naše izmjere je daleko izpod gra nica dopustive pogrieške, pa se mogu razlike d y — 0-19 i d X = 0"53 na abscisne i ordinatue razlike proporcijonalno podjeliti. Označena pogrieška vriedi za srednje pogodan terrain, koji je podpao izmjeri, pa takovim možemo smatrati i izmjerni terrain našeg poljgona. Za vrlo povoljan terrain se dopustiva pogrieška snizi za 20 7o, a za nepovoljni povisi za 20 "/o. Pogrieška, koju dobismo sa ds = 0-56 hvati manja je još od pogrieške, koja se dopušta u veoma povoljnom terrainu, jer 207o od 1-74° = 0-35« — 0-35° = 1-39° * Quadriranja i vadjenja drugog korjena u gornje avrhe veoma se udobno i brzo obavljaju pomoćju VII. tablica (iaussovih skrižaljka, dočim tablica XI, daje izravne rezultate konačnih linearnih (crtnih pogriešaka) ** Tako propisuje austrijska katastralna instrukcija time, da ista pogrieška. 2 8S0 može biti povedana kod kat. mjerila za i7i:()An ^ "" preko toga se ne smije idi — već izmjera duljina u naravi ponovno provesti. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1908 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 28 — Mi smo kroz dvokratno mjerenje duljina ocalnom vrpcom u naravi ubilježili u skrižaljku (izmjernu) aritmetičku sredinu obih rezultata, koji su neznatno diferirali* Ukupne svote svih ordinatnih i abscisnih diferencija, bez obzira na njivove predznake iznašaju: 329-07 + 328-88 = 65795 i 664-83 + 665-36 = 1330-19 Poboljšanje za 100 dobije se iz proporcija: 657-95 : 0-19 = 100 : « ili x = 0´029 i 1.330-19 : 0-53 = 100 : a; ili x = 0-040 Po tom se moraju pozitivne ordinatne diferencije za 0-029"/o smanjiti, a negativne povećati, dočim se pozitivne abecise imadu za 0-0407o umanjiti a negativne povećati. To poboljšivanje razlika pi-edoduje skrižaljka na str. 29. Q Izračunavanje koordinata. Posto su koordinatne diferencije izjednačene, prelazi se na eračunavanje koordinata točaka uglova poljgona. To biva na taj način, da se uzevši ordinatu i abscisu točke 1 kao 0, ordinatne sa koordinatnima a abscisne sa abscisnima diferencijama algebraički sbrajaju tekudim redom. Pribroji li se ordinati i abscisi zadnje točke ordinatna i abscisna diferencija točke 1, to mora opet — ako je račun izpravno proveden — kao ordinata i abscisa točke 1 izađi 0. U našem slučaju je dakle: (Vidi stranu 30.) * Za Prusku đozvoljiva pogrieška iznaša: /´ <^ O´Ol \^ 4 [s] + 0 0o50 [s]´´ za terrain prve I. kategorije / < 0 01 [/´´e [8] ~pi>oo7Bn>r´´ » , II. f < 0-01 j/´rM^+´o^oiool^ . , III. „ gdje f = znači dozvoljivu pogriešku, a s = ukupni sbroj duljina stranica polygona. Ovi se podatci mogu koli za ukupnu linearnu razliku, toli (crtnu) linearnu razliku pojedinog poteza direktno vaditi iz Ganssovih i drugih tablica za sve tri kategorije terraina, što dobro dolazi osobito kod obsežnijih izmjera, gdje se izmjerni objekt proteže na terenu razne vrsti. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1908 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Ordinatne s. gin 35 59 01 35-58 32-52 01 32 51 45 08 45-(´7 27-74 *01 27-73 13-89 160-44 160-39 13-81 328-98 — 29 razlike a hvati 3-10 60-60 [ 02 60-62 121-51 + -0. 12155 38-70 +-01 38-71 10-14 21-39 +01 21-40 16-88 56-56 ~ro2 56-58 328-98 Abscisne razlike 8. cos » + 50-16 ~r 08 50-18 43 36 "T 02 43 38 45 01 + 02 45-03 27-98 + 0, 27-99 37 62 + 01 37-63 208-65 208-56 324-10 323-96 65:32 ´«» 65-30 67-29 ´oa 67-27 37-52 + -01 3i-5.S 80-57 + 04 80-61 66-89 + 03 66 92 46-30 + 03 46-3.! 107-08 + 0* 10712 65-44 + 0, 65 46 56-90 + 02 56-92 665-09 665-09 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1908 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 30 y. = 0-00 hvati X, = 0 00 hvati A Ja = + 35-58 , A ^2 = + 50-18 „ Ay. = + JB ^ + 35 58 32 51 71 A \ = + + 50-18 43-38 J9 n 08 09 I? ^ 3 + 93 56 A Y, = + 45-07 A X, = + 45-03 7> J4 = -1 11316 7) + 138-59 A 75 = ^^ 27-73 A ^5 = + 27-99 A Jey, = = + + 140 89 13-89 154-78 91 AX5 ^6X6 = + ++ 166-58 37-63 20421 A J, = + 160 39 » A X, = 208-56 » ^ y, Js = = + -BI 5 17 3 10 n AX , X8 = 435 323-96 312 07 ^ 8 . 32831 A ž/9 — 60( 2 ft A X, = 6530 ^9 = + 25145 n » Xc, 393-61 A yio= — 121-55 A Xi„ = 67-27 y.o = + 12990 Xio 460 88 A yi´ = 38- 71 A X,, = + 37-53 Ayn= yi^= + 9119 10-14 Ax„ * Xi2 + 423 35 80-61 yu= + 8105 ^1 2 342-74 A y,3= + 13 81 A x,3 = + 6 6 92 Ay,3 == y,4= + — 94 86 21-40 AXi3 X,, ^ + 275 82 46-32 y,4 = + 73 46 X|4 22950 n A yi5 = -16- 88 n Ax, 5 + 107 12 » Ay.5 = yi6 = + — 56-58 66-58 x„ Ax,g + 122-38 65-46 y´ = 0 X,6 56 92 7} A X, + 56-92 X, = 0 (Nastavak : aliedil |