DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1908 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 15 — trga, pokriti modi ostale europske izvozne zemlje, kamo spadaju Finska, Švedska, Austro-Ugarska monarhija, Bosna i Hercegovina, Rumunjska itd, Galicija i Bukovina, u kojima se eksploitacija suma u najvećem jeku vodi, modi de joi dugo opskrbljivati drvna tržišta zapadne Europe. U zadnje doba zaključeno je tamo više velikih prodaja sa glavnicama preko 20 milijuna maraka. U obskrbi svjetskih drvnih tržišta, igra i sjeverna Amerika ved danas važnu ulogu. Istok sjedinjenih država uskoro de sam cijelu produkciju na drvu upotrebiti. U svakom slučaju moći de pako Kanada, sa šumskom površinom od 325 milijuna ha, t. j . površinom, koja je veda, nego šumska površina cijele Europe — znatnu količinu drva na europska tržišta baciti, a to dakako tek ondfi, kada se u njoj trgovina s drvom razvije. Šumska površina sjidinjenih država, Kanade i Brazilije zajedno obuhvada 1 milijardu ha t. j . nešto više od površine cijele Europe. Da de se u skoroj bududnosti ova kolosalna površina šuma, od kojih se najvedi dio u tropskoj klimi sa znatnim prirastom nalazi, izcrpsti, jest prema zdravom ljudskom ra^Aimu nemoguće. Ovdje, u glavnim crtama izneseni podaci, jesu nam živi dokaz, da oskudica na drvu u svijetu i za daleku budućnost nastupiti ne će. Samo kod jedne vrsti drva, i to hrastovine nastupit de u skoroj bududribsti osjetljiva oskudica. A što je u svemu ovome najradosuije i naj utješi ji vi je jest : da su sve kulturne države svijeta ved ; tvorile ili su na putu, da stvore zakone za zaštitu šuma. G. Nenadić. O uredjenju šuma i sastavku šumskogospodarskih osnova. Pišu braća V. J. Heckner. (Nastavak VII.)* S) Sračunflvanje ordinatnih i abscisnih diferencija i kontrola. Ordinatna razlika 1,^^*1 i abdcisna razlika [»A*^"! izmedju dvije točke polygona izračunaju se iz kuta | ^ |, što no ga ravna Vi´ii Šum. list g. 1907. strana 396. |