DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1908 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 12 — odražavali, počeli su se stvarati novi uvjeti za procvat narodnoga gospodarstva. Na unosaost šuma počeo je narod ponovno vjerovati, poljodjelstvo je počelo svoj dosadanii pravac napuštati i novini ići k procvatu i napretku; u to doba započe narod borbu protiv feudalisma i uredaba policajne države Uslijed nerodice i ratnih udaraca, rasle su cijene poljodjelskim proizvodima neobično visoko, a državnici — da tomu zlu doskoče — pronađoše, da se šuma previše, a oranica i livada premalo u zemlji nalazi, pa za to odobriše i odrediše krčenje i prodaju državnih suma, te diobu opčiiiskih zemljišta. U uvjerenju da su time otkrili i pronašli nove gospodarske principe, zaboraviše brzo na oskudicu s drvom, koja u istinu nije ni postojala, jer za 20 milijuna stanovnika, koji su tada na sadanjem prostoru njemačkoga carstva živili, bilo je dovoljno šuma i ako su se one u žalosnome stanju nalazile. Počam od druge trečine l.J. stolječa promjeni se šumsko politička konstelacija iz temelja. U gospodarskim naprednim zemljama srednje Europe, u kojima je šumsko gospodarstvo bilo postavljeno na zdravu osnovku, nije se više pitalo: od kuda će se potreba na drvu namaknuti, nego kako će se postojeće zalihe šuma što bolje unovčiti ? U razmaku vremena od 1830—1850 godine, bijahu novčani prihodi državnih šuma uvijek konstantni, jer su politička nesređenost i visoki kamatnjak knčili razvitak graditeljstva i industrije. Željeznice zbog visokih tarifa, nijesu kod transporta ttrva u račun dolazile. D godini 1860 nasta nova faza u gospodarskom životu europskih naroda. U Njemačkoj, Francuskoj i Englezkoj skoči potreba građevnoga drva tako rap´dno u vis, da u prvim dvjema državama domaća produkcija, a u poslednjoj dosadan ja množina uvezenog drva, nije mogla više potrebah na drvu namiriti. Sada kucnu čas, da sjeverno i istočno ležeće europske zemlje, ogromne množine drva, svoje specifički nacionalno dobro u promet stave i da ga sa zlatom zamjene Švedsko drvo uvozi se danas u južnu Afriku, Indiju AustraHju itd., a australsko tvrdo drvo upotrebljuje se danas skoro u svim gradovima |