DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1908 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 10 — mačkoj iznaša danas 5 milijuna pr. met.; od ove množine, odpada samo na smrekovo drvo 757o- Skoro jedna trediaa uvozi se iz inozemstva, jer domaće šumarstvo nije nikako u stanju cijelu potrebu pokriti. I ona množina, što ga ono daje jest od eminentne važnosti po rentabilitet domaćega šumarstva. Njen:aeka dobiva godišnje iz svojih šuma oko 20 milijuna m^ građevnoga drva u vrijednosti od 10 miljarda maraka; u godini 1906 iznašala je potreba građevnog drva 34 milijima m^ Prema tomu mora se godišnji manjak od 14 milijuna m* ili 4l7o domaće proizvodnje u vrijednosti od 313 milijuna maraka iz vana uve. ti. S uvozom dostigla je već Englesku, koja od svih europskih država najviše drva uvozi. Bilanca njemačke trgovine s drvom jest pooam od godine 1864. uvjek pasivna. Krivulja uvoza koja svake godine raste i pada, predočuje vjernu sliku narodno gospodarskoga blagostanja. Velike brojke uvoza padaju u doba ekonomskoga procvata i napretka, a niske s onim gospodarske stagnacije i nazatka. Uporedo s tom krivuljom rastu i padaju cijene domaćem drvu. Pogledom na ovu ovisnost između uvoza i cijene domaćem drvu, razumljivo nam je tek paradoksno zvučeće pravilo što je veća konkurencija inostranoga drva, tim veću cijenu za svoje drvo polučuju domaći vlasnici šuma Posve je jasno, da Njemačka ni u buduće ne će biti u stanju cijelu potrebu na drvu namiriti. Godinu u kojoj će domaća produkcija potrebe na drvu namiriti, moći ćemo naznačiti ekonomskim Sedanom, a to bi značilo početak gospodarskoga nazatka sa nedoglednim posljedicama. I ako je posve jasno, da fiotrebu na drnu ne može namiriti domaće šumarstvo, to ga ipak ne možemo riješiti dužnosti, da sve svoje sile sabere, da dosadanju godišnju množinu drva poveća. Razvitak njemačkoga šumarstva tekom 19 stoljeća bio je vrlo intenzivan, te je svako očekivanja prekoračilo. Ako u državnim šumsma proizvedenu množinu drva u god. 1»30 označimo sa 100, to iznaša ista za god. 1904 u Pruskoj 275, Bavarskoj 155, Saskoj 200, Wiirtemberškoj 195. Ove su nam brojke živ dokaz, kako se trud i muka oko njegovanja šuma obilno nagradi. |