DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1908 str. 10 <-- 10 --> PDF |
-8 — od 13 milijuna tona ugljena ili 1.400.000 željeničkih vagona. U godini 1905. iznašala je potreba kamenoga ugljen« 174 milijuna tona. Ako bi se gorivs snaga sve množine ugljena zamijenila sa onom četinjava drva, to je u tu svrhu za potrajno godišnje gospodarenje nužna površina, koja je tri puta tako velika kao cijela Njemačka. Množinu energije, koja se godišnje iz utrobe zemaljske izvadi, ne mogu nadomjestiti šume cijeloga svijeta. Još pred 50 godina držali su vlasnici suma kameni ugljen i željezo za ozbiljne konkurente drvu i sa brižnim okom gledali su u neizvjesnu budućnost svojih šuma. Danas su prilike posve druge, tekao pravilo vrijedi: što se više kameni ugljeiv i željezo upotrebljuju, tim je veća uporaba drva. Uporaba željeza i kamenoga ugljena najpouzdani su znak za razvitak industrije i gospodarstva u jednoj zemlji. Ondje, gdje iz fabričkoga dimnjaka dim suklja, gdje željezne traverse na uporabu čekaju, dolazi trgovac s drvom i pita: koliku množinu građevnog drva mora da dostavi. Ovaj neočekivani preokret prilika dao je šumaistvu sasma drugi smjer, koji se sastoji u dobivanju građevnog drva. U 50-tim godinama prošlog stoljeća dobivalo se u državnim šumama 18—25°/^ građe, a danas 50 do 807o. U 70-tim godinama počela su dva važna trošioca drva : rudnici i tvornice papira drvo u neizmjernim količinama rabiti. Osobito mnogo drva rabe rudnici, u kojima se drvo nakon 4—6 g. izmjeniti mora. Kako je potreba na drvu u rudnicima poskočila, dokazom nam je činjenica, što je u godini 1875. potreba iznašala l´/j milijun m^, a danas iznaša ništa manje od 6 milijuna m^. Domaće šumarstvo nije u stanju cijelu potrebu na drvu namiriti; jača borovina jest za to preskupa, a slabija u dovoljnoj množini ne dotječe. U današnje doba, doba napretka i razvitka mnogo se piše i tiska. Doista, ako se nove misli i ideje tako brzo rađaju, kao što potreba papira raste, onda budućoj generaciji ništa nova za stvoriti preostati ne će. Prvi, koji je iz drva poČeo papir dobivati, bio je protestanski sveštenik Dr. Jakob Chr Schaffer iz |