DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1907 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 459 — visoko, u prsnom promjeru do 1 metar debelo s jakim do 12 metara dugim granama. Spomena je vriedan nadalje i pravi brazilsk i kaučukovac (Sipbonia elastica b r a s i 1 i e nsis), koji je još višji i jači, nego li prvospomenuti. Iz prvog teče mljeko, iz narezane deblovine, a kod potonjega iz narezanoga korienja. — Iz jednoga i drugoga proizvodi se, nakon što se to mljeko skiutne i dobro prokuha, svim nam dobro poznati kaučuk. — Kaučuk se u obde dobiva od viševstnih tropskih mlječera. nu najboiji je svakako onaj od vrsti Siphonia brasiliensis. Obično se računa, da 100 klaj. toga mljeka, daje oko 25, klg. kaučuka. Kod ove se proizvodnje u pravilu postupa tiiko, da se nakon što je kaučukovo drvo shodno narezano, svi ti zarezi svedu u jedan veči i glavni — mogli bi ga nazvati centralni zarez, onda se na dnu ovoga pričvrste bud ban;busove, bud cjevi od koje kovine, kroz koje se tada tako skupljeno mlieko u posebne posude sprema. Starija kaučukova stabla davaju obično više soka od mlađih, računa se pako prema tome kao i po vroti drva, na pojedino stablo od 20 — 70 klg. mlieka. Osim brasilijanskih kaučukovaca, spomena su vredne i južnoameričke odlike toga stabla, i to napose vrsti; Castilloa elastica i Lobelia cateliue, nu ove što se tiče sadržine soka znatno zaostaju za prvo spomenutim. Napoiion imade onda kaučukovaca i u tropskoj Africi, nu ti se do sada još slabo izrabljuju. Tim smo eto — u glavnim crtama iztaknuli najvažnije 0 onim predstavnicima tropske šumske cvjetane koji su i sa obde šumarskoga stanovišta — ne samo za dotidne krajeve i njihovo šumsko gospodarstvo od važnosti — a svakako i velike budučnosti — ved sigurno i po svakoga nas, oaanje više zanimive. Delnic e početkom g. 1907. Josif Majnarić, kr. kotarski šumar. |