DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1907 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 432 — jene, da u pomanjkanju domaćih kompetenta — namjeste i opet tudjince — nu takodjer i u automnoj zemaljskoj šumarskoj — kao i u šumarskoj službi naših imovnih obćina, imade izpražnjeno veći bro j šumarsko vježbeničkih mjesta, a neima više domaćih kompetenata Isti odnošaji vladaju i u Dalmaciji, gdje je takodjer baš sada izpražnjeno više šumarskih mjesta kod obćina, kao i političke šumske uprave — a neima hrvata k mpetenata. Bilo bi s toga doista već skrajnje vrieme, da se ta naša šumarska visoka škola konačko zakonom onako uredi, kako to i doista zbiljni interesi zemlje i naroda al napose i samoga šumarstv a zahtjevaju . U koliko je ipak žalibože predvidjeti, jedva da se imamo bar za sada u tom pogledu nadati boljemu, a to još ti m manje, što godine 1909. — usljed netom uzsliedivšeg povišenja dobe naukovanja na našoj kr. šumarskoj akađemi ji — u obće ni nebude absolvenata— dakle ni razpoloživih domaćih kandidata za službu. Ustava na Bosutu, kojoj je svrha, da omogući plovitbu na Bosutu, a napose i izvoz drva iz okolišnih državnih i imovinskih šuma, bila je prigodom ovogodišnje velike proljetne vođe, dosta znatno oštećena; nastale su naime u trošnim dielovima, pukotine i luknje, koje propuštahu vodu Radi ove mane, a i radi neobične nestašice vode bila je kroz cielo ljeto spriečena plovidba na Bosutu Piošlo suho vrieme upotrebljeno je onda za temeljit popravak ustave, koja sada od početka listopada i opet bezprikorno funktionira, tako da je i plovitba Bosutom i opet moguća, što je velik dio naših šumskih veletržaca radošću pozdravilo. Veliki šumski požar. U državnim šumama oko čačka u Srbiji, na planini Jelici, izgorjela je polovicom listopada ogromna površina šume u vriednosti od više stotina hiljada dinara. Velika suša pogodovala je širenju vatre, a uz to vladala je, kad je buknuo požar još i silna oluja, koje je spriečila gašenje. Proslava tristogodišnjice obstanka teškog sveučilišta u Giesseiiu, proslavljena je posebnom proslavom na 31. srpnja do 3. kolovoza o. g. Giessesko je prvo njemačko sveučilište, na kojemu se već g. 1831. ovamo predaje i šumarstvo. Prvi profesor šumarstva (g. 1824.) bio je glasoviti J. Gh. Hundeshagen, koga je g 1834. nasliedio Garlo Heyer, ovoga g. 1866 njegov sin Gustav Hever (do g. 1868), a ovoga g. 1869, Dr. Richard Heess, koji je još i danas prvi zastupnik šumarstva na tom sveučilištu. Kad bje kasnije još i druga šumarska profesorska stolica osnovana, zastupahu ju izmjenice Eduard Heyer, Tuisko Lorey, Hermann Stoker, Adarn Schvvapaeh i Teodor Nordlinger. Od godine 1905. pako postoje osim jedne redovite, još dvije izvanredne profesorske stohce, dakle ukupno tri šumarska profesora, a ti jesu: Dr. R. Hess (za sadjenje šuma, čuvanje šume i uporabu šuma), Dr. K Wimmenauer (za uredjenje šuma, geodeziju i putogradnju) te Dr. H. Weber (za upravu, šumarsku politiku, povjest šumarstva, lov i ribarstvo) Uredjuje profesor F. Ž. Kesterćanek Tiskara C. Aibrecht (Maravić i Dećak). |