DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1907 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 420 Uredjenje bujica i pošumljivanje goljeti u Dalmaciji. Najtočniji barometer gospodarskog napredka jedne zemlje jesu njezini šume. Ne samo da je šuma neposredno koristna i da sama po sebi sačinjava jaku granu gospodarskog dobitka, ona nam koristi i na mnogo drugih načina posredno. Računa se, da zemlja koja hoće da crpi koristi iz šumarstva, mora posjedovati barem 35—40´´/(, svog zemljišta obrasla šumom. Gdje ovog nema, tamo vlada siromaštvo, jer nagle promjene vremena ubijaju i neke ostale gospodarske grane, kao što se to često kod nas zbiva, kad zavija velebitska bura, ili udru povodnje te i krupa potuče ciele predjele. Svega ovoga ne bi bilo, kad bi i naša Dal;nacija od Lopara pak do Pelješca bila pošumljena i kad pandžije nezasitnog lava nebi bile naše nekad bogate i prostrane šume pretvorile u pustu golet. — Priznati moramo, da je austrijanska vlada u zadaje doba počela nešto nastojati i oko pošumljivanja u Dalmaciji. Velimo nešto, jer po statistićnim podatcima još i danas je Dalmacija zadnja pokrajina u Austriji u pogledu šuma, jer je u njoj šumsko tlo na niskom stepenu od IG´S«/^^, a oduzme li se od ovoga Dubrovnik sa Bokom-kotorskom, tad ovaj postotak biva barem za polovicu manji. U najnovije doba pako, kao da se je austrijska vlada ipak jednom ozbiljno odlučila, da i za do sada, toli zapuštenu i po tom i osiromašenu Dalmaciju, na polju narodnoga gospodarstva nješto poduzme. Dosadašnji bo njezin rad oko podignuća sasvim nepovoljnih gospodarstvenih prilika ove naše zemlje, bio je skroz manjkav i nedostatan. Vlada je ta s toga sada napokon i sama pripoznala potrebu, da se ovaj rad što intenzivnije nastavi i da podjedno u to ime zemlji i izvanrednim državnim sredstvima priskoči u pomod. Na temelju obavljenih izviđa i razprava u to ime naročito sazvanog povjeren-^tva. utanačen je onda i posebni obsežni |
| ŠUMARSKI LIST 11/1907 str. 31 <-- 31 --> PDF |
" 421 (Jrogram za doličnu djelatnost vlade u tom smislu kroz na rednih 10 godina, program koji obuhvada sve razne grane na rodnoga gospodarstva, O´/aj je program vlada već i službeno objelodanila, a mi ćemo sada u interesu stvari iz njega donjeti onaj dio, koji se odnosi, na i po nas zanimiva pitanja, o uredjeujii bujica i pošumljenje goljeti u Dalmaciji. Što se tiče uredjenja bujica, to nam odnosne podatke predočuju prije svega niže navedeni pregledni izkazi, o odnosnim radnjama u godinama 1906. i 1907., za koje je sve radnje do sada več doznačeno 318.959´37 kruna. Što se pako budućeg pokrića tih troškova tiče, to se je vlada, s obzirom na nepovoljne ekonomske kao financialne prilike u emlji odlučila, da će u buduće za radnje poljodjelskih poboljšica, uredjenje bujica i naprava za pitku vodu, iznimno povisiti državni doprinos do 90% a zadovoljiti se sa pokrajinskim doprinosom od samo 20°´o´ A što se tiče još i budućeg uzdržavanja tako izvedenih tih radnja, imati će uzdržavanje naprava za osjeguranje pitke vode i za buduće preuzeti zanimane obćine, za sve druge gori spomenute radnje pako osnovati će se posebna jedna zaklada. Ova će se zaklada stvoriti na,taj način, da ća gradjevnoj potrebštini za svaku pojedinu radnju biti dodan djelomični iznos IO"/,,, namenjen tom budućem uzdržavanju dotične radnje. Od ovoga 107o-nog dodatka preuzeti će država i pokrajina svaka po 5%. Ovom će zakladom za uzdržavanje" upravljati namjestniČtvo koje će ju i konstonosno uložiti. Suviše imadu ovoj zakladi pripasti pri osjeguranju potrebe za dotična poduzeća, slućajuo zahtjevani doprinos mjestnih činbenika, nadalje prihod od zemalja dobivenih usljed uredjenja, ukorišćenje trave i t. d. koji prihodi služe za umanjenje doprinosa države i pokrajine. Da se poduzeća uzmognu i što brže provesti, ovlašteno je namjestničtvo, da u vlastitom djelokrugu takove radnje |
| ŠUMARSKI LIST 11/1907 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 422 — Radnje uredjenja bujica dovršene i koje su još u teku godine 1906. Ukupna Državni Politički Općina Mjesto Predmet potrepština doprinos kotar OJ Kruna fil. Kruna 1 til H 1 Knin Drniš Drniš Bujica „Mahnitaš* 300 — 150 2 Sinj Vrlika Vrlika Bujica „Pekasova 1 Draga" 8.000 — 4.0C0 3 Korču´a TI panj Trpanj Bujica „Trpanj´ 46.000´ — 30 200 4 Knin Knin Polača Bujica „Duliba" 21.000; — 17.400 Ukupno. 74.300 51.750 Os im toga bi le su u te JU: Knin Knin Strmica Bujica Mračaj 156.000 — 139.300 Šibenik Skradin Skradin Eivina Jaruga 250.000 195.000 Hvar Jelša Jelša Bujica Vratnik 11 .853 71.926 50 Kotor Tivat Tivat Bujica Rozino 153.000 135.500 Kotor Škaljari Bujica Zvirenjak 413.000 31.\400 n n Budva Budva Bujica Grdjevica 320 000 239.4,0 Ukupno. 1,486.153 — 1,1481S6 50 Radnje uredjenja bujica, koje se izvadjaju godine 1907. "o" Politički Ukupna Državni Xi M0) H kotar Općina Mjesto Predmet potrepština Kruna i:fil. doprinos Kruna fil. 1 2 3 Knin Šibenik Hvar Knin Skradin Jelša Strmica Skradin Jelša Uredjenje bujice: Mračaj Rivina Jaruga Vratnik 156.000 250.000 119.853 — — — 139.300 195.0( 0 71.926 — —. 50 4 Hvar Stari grad Vrboška Jelša Kruševica 44.000 22.000 — 5 6 Spljet Kotor Spljet Tivat Pođstrana Tivat Murski potok Rozino 30.000 153.000 — — 22.( 60 135.300 — — Lastva Lastva 7 Kotor Stoliv Stoliv Markov hrt 40.000 — 32.000 — 8 9 10 Kotor Kotor Kotor Prčanj Kotor Budva Paštrovič Prčanj Škaljari Budva Kastelastira Zvironjak Grdjevica Porubica 413.000 320 000 - — 13 200 31?^. 400 239.400 8.2 0 — — — Ukupno . . 1,239.053 — 1,180.586 50 odredi, ako u pojedinom slučaju potrebština ne bi prekoračila iznos od 10,000 kruna, U tjesnom savezu s ovimi radnjama uredjenja vodnih rezervoira i nakapnica kao i onih oko uredjenja bujica, jesu onda svakako i radnje oko pošumljenja krasa. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1907 str. 33 <-- 33 --> PDF |
- 423 — U tom pogledu stavljena je državnoj upravi dvojaka zadada i to sjedne strane, da se stane na put dalajem uništenju i ostečenju šumskoga zemljišti kao i opustošenju još opstojedih šuma, a s druge strane, da se opet uzpostavi šuma tamo, gdje je takova propala, ne toliko usljed nepovoljnih prilika podneblja i tla, nego poglavito usljed nerazumnoga uživanja. U tu svrhu nastaviti će se i povedati u prvom redu ved i do sada uspješno započeto umjetno novopošuroljenj , bilo sjetvom bilo sadnjom. Ved do godine 1906. pošumilo se je u Dalmaciji oko 1,500. hektsra, teše je zato upotrebilo 5.424. kg. sjemena i 2,722.908 biljaka. Osim toga nastojalo se je, a nastojati de se i u budude i oko naravnoga pomladjivanja šuma zagajenjem i uvedenjem redovitih sječa. Ovaj najuspješniji i najjeftiniji način pošumljenja još je i zato od osobito važnosti, jer se tim omogućuje, da se i velike prostorije mogu razmjerno mnogo brže pošumiti nego skupocjenom novosadnjom ili sjetvom. Ved i do sada se na taj način u Dalmaciji pošumilo za posljednih godina dosta znatna površina. Što se troškova tih radnja tide, bilo je ved g 1906. u to ime razpoloživo, i to isključivo beriva državnog šumarsko-tehničiog osoblja, ukupno 169.115 kruna, od kojih je odpalo na državu 121.411 kruna, na pokrajinu 24.916 kruna, a na obdine 21.469 kruna. Od ovogarazpoloživoga iznosa bilo je potrošeno: za sjemenje 5.608 kruna; za umjetno pošumljehje 69.346 kruna, za šumska biljevišta i razeadnike 16.741. kruna, za obdinsko šumarsko osoblje 68.803 kruna, a za gradnju lugarskih zakloništa na krasu 3.308. kruna, dakle ukupno 163.806 kruna. Da se je u obde mogla u novije doba i na tom polju razviti veda djelatnost i pospješiti pošumljenje tamošnjih ogromnih goljeti, morao se je u prvom redu povečati i broj šumarsko tehničkoga osoblja u zemlji. U to je ime ministarstvo poljodjelstva, odobrilo i ustanovljenje od 6 novih mjesta kotarskih šumarskih tehničara, i to kod kotarskih šumskih poglavarstva |
| ŠUMARSKI LIST 11/1907 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 424 — u Dubrovniku,, Hvaru, Metkoviću, Kninu, Imotsko a i Supetru, Od ovih su mjesta ona u Dubrovniku i Imotskom ved popunjena, a i ono u Metkoviću popuniti će se još tekom ove godine, naime čim se bude našao tome i podpuno osposobljeni natjecatelj. Osim toga bio je povećan i broj kotarskih šumara od 9 na 27, od kojih će se još ove godine namjestiti njih 6, drugih 6 godine 1908, a zadnjih 6 novih godine 1909. Ovo povećanje osoblja bilo je neobhodno potrebito već i zato, da se uzmognu shodno nadz rati radnje oko sadjenja, a podjedno, da se olakša i osnuće i uprava potrebitih u zemlji šumskih razsadnika, koji će se istodobto takodjer povećati, a napokon onda i zato, da se istodobno uzmogne vršiti što bolji nadzor nad već postojećim šumama i branjevinama, kao i samim izvedenjem radnja oko novog pošumljenja. Nastojati će se pako pri tom svakako i o tom, da u buduće u svakom šumskom kotaru bude osnovano i onoliko razsadnika, da će kotarski šumski tehničar u buduće moći iz istih podmiriti sav za svoj kotar potrebiti broj šumskih razsadnica i biljka. Osim toga povećati će se i državne podpore za uzdržavanje občinskih lugara čiji se broj imade istodobno takodjer povećati, e da im se tako omogući, da se uzmognu i doista posvema posvetiti šumsko čuvarskoj i nadziračkoj službi. U to je ime već i za g. 1907. ministarstvo dozvolilo iz državnih sredstva daljnu pripomoć od 128.000 kruna koju će za g. 1908 povisiti na 150.000 kr. a počamši od 1809. iznašati će ona 208.000 kr. godišnje. Da se pako u obće osigura živahniji rad oko pošumljenja i da se izvede i onaj dio postavljenog opširnog programa radnja, u kojem je uvršteno i novopošumljenje od 17.837 hektara obćinskih zemalja, koje su razne občine u zemlji jur dobrovoljno stavile, vladi u to ime na razpoloženje, da budu na novo pošumljene, valjat će i za Dalmaciju, što prije izdati naročit i pokrajinski zakon o pošumljen ju k r a s a, poput onih koji opstoje u drugim pokrajinama, kao n p. u austrijskom |
| ŠUMARSKI LIST 11/1907 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 425 — Primorju i Kranjskoj, te su se pokazali veoma korisnim za pošumljenje. Opsežniji rad oko pošumljenja neumoljivo je pako skop6an i sa nekim ograničenjem pravo uživanja paše i sječe, a to ograničenje opet nepovoljno upliva* na marvogojstvo, koje napose u Dalmaciji i onako preved trpi od nestašice krme, nije se stoga čuditi, ako šumska uprava do sada pri svakomu koraku dolazi na odpor seljana, koji se opiru uredjenju šumskih ukorišdenja i pošumljenja, ili zagajenju novih prostorija. — Razumije se po sebi, da to mora onda nepovoljno djelovati i na sam rad pošumljenja, i da se stoga na tom polju sada još ne mogu postidi tako veliki uspjesi, kako bi to bilo željeti. Stoga de biti p´^trebno, da se i ova savezna pitanja dobro prouče i onda konačno urede zakonodavnim putem, uzimajudi dakako i pri tom što vedi obzir i na potrebe pučanstva. Možda bi bilo najbolj , da se tom prigodom uzme u pretres i pitanje o preinačenju još i njekih drugih propisa šumskoga zakona, koji ne odgovaraju dovoljno prilikama te zemlje, a glede kojih je bilo ved i do sada više i raznih pritužba. Osobne viesti. Imenovanje. Kr. zemaljska, odjel za unutarnje poslove imenovala je naredbom od 21. rujna t. g. br. 54596. zamjenikom predsjednika izpitnog povjerenstva za državni izpit osposobljujući za samostalno vodjenje šumskog gospodarstva; kr. šumarskog savjetnika Ivana Kolara, te izpitnim povjerenicima za rečeni državni izpit: kr. zemaljskog šumarskog nadzornika I. razreda Andriju Borošića, šumarskog nadzornika Franju Grog era, kr. profesora za šumarstvo Franju K esterćaneka, kr. šumarskog savjetnika Juliju K uz mu, šumarnika Milu Masleka, nadšumara Jovana Me ti asa, kr. profesora za šumarstvo Ivana Partaša, kr. šumarnika Dragutina Polaćeka, kr. županijskoga šumarskoga nadzornika I. razreda Mirka Puka, šumarnika Slavoljuba S1 a p n i č a r a, kr. šumarnika Emila T o r d o n y a, i nadšumara Dragutina Trotzera. 31 |