DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1907 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 420 Uredjenje bujica i pošumljivanje goljeti u Dalmaciji. Najtočniji barometer gospodarskog napredka jedne zemlje jesu njezini šume. Ne samo da je šuma neposredno koristna i da sama po sebi sačinjava jaku granu gospodarskog dobitka, ona nam koristi i na mnogo drugih načina posredno. Računa se, da zemlja koja hoće da crpi koristi iz šumarstva, mora posjedovati barem 35—40´´/(, svog zemljišta obrasla šumom. Gdje ovog nema, tamo vlada siromaštvo, jer nagle promjene vremena ubijaju i neke ostale gospodarske grane, kao što se to često kod nas zbiva, kad zavija velebitska bura, ili udru povodnje te i krupa potuče ciele predjele. Svega ovoga ne bi bilo, kad bi i naša Dal;nacija od Lopara pak do Pelješca bila pošumljena i kad pandžije nezasitnog lava nebi bile naše nekad bogate i prostrane šume pretvorile u pustu golet. — Priznati moramo, da je austrijanska vlada u zadaje doba počela nešto nastojati i oko pošumljivanja u Dalmaciji. Velimo nešto, jer po statistićnim podatcima još i danas je Dalmacija zadnja pokrajina u Austriji u pogledu šuma, jer je u njoj šumsko tlo na niskom stepenu od IG´S«/^^, a oduzme li se od ovoga Dubrovnik sa Bokom-kotorskom, tad ovaj postotak biva barem za polovicu manji. U najnovije doba pako, kao da se je austrijska vlada ipak jednom ozbiljno odlučila, da i za do sada, toli zapuštenu i po tom i osiromašenu Dalmaciju, na polju narodnoga gospodarstva nješto poduzme. Dosadašnji bo njezin rad oko podignuća sasvim nepovoljnih gospodarstvenih prilika ove naše zemlje, bio je skroz manjkav i nedostatan. Vlada je ta s toga sada napokon i sama pripoznala potrebu, da se ovaj rad što intenzivnije nastavi i da podjedno u to ime zemlji i izvanrednim državnim sredstvima priskoči u pomod. Na temelju obavljenih izviđa i razprava u to ime naročito sazvanog povjeren-^tva. utanačen je onda i posebni obsežni |