DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1907 str. 30     <-- 30 -->        PDF

— 420
Uredjenje bujica i pošumljivanje goljeti u
Dalmaciji.


Najtočniji barometer gospodarskog napredka jedne zemlje
jesu njezini šume. Ne samo da je šuma neposredno koristna i
da sama po sebi sačinjava jaku granu gospodarskog dobitka,
ona nam koristi i na mnogo drugih načina posredno. Računa
se, da zemlja koja hoće da crpi koristi iz šumarstva, mora
posjedovati barem 35—40´´/(, svog zemljišta obrasla šumom.
Gdje ovog nema, tamo vlada siromaštvo, jer nagle promjene
vremena ubijaju i neke ostale gospodarske grane, kao što se
to često kod nas zbiva, kad zavija velebitska bura, ili udru
povodnje te i krupa potuče ciele predjele. Svega ovoga ne bi
bilo, kad bi i naša Dal;nacija od Lopara pak do Pelješca
bila pošumljena i kad pandžije nezasitnog lava nebi bile naše
nekad bogate i prostrane šume pretvorile u pustu golet. —
Priznati moramo, da je austrijanska vlada u zadaje doba počela
nešto nastojati i oko pošumljivanja u Dalmaciji. Velimo
nešto, jer po statistićnim podatcima još i danas je Dalmacija
zadnja pokrajina u Austriji u pogledu šuma, jer je u njoj
šumsko tlo na niskom stepenu od IG´S«/^^, a oduzme li se od
ovoga Dubrovnik sa Bokom-kotorskom, tad ovaj postotak biva
barem za polovicu manji.


U najnovije doba pako, kao da se je austrijska vlada ipak
jednom ozbiljno odlučila, da i za do sada, toli zapuštenu i po tom
i osiromašenu Dalmaciju, na polju narodnoga gospodarstva
nješto poduzme. Dosadašnji bo njezin rad oko podignuća sasvim
nepovoljnih gospodarstvenih prilika ove naše zemlje, bio je
skroz manjkav i nedostatan. Vlada je ta s toga sada napokon
i sama pripoznala potrebu, da se ovaj rad što intenzivnije nastavi
i da podjedno u to ime zemlji i izvanrednim državnim
sredstvima priskoči u pomod.


Na temelju obavljenih izviđa i razprava u to ime naročito
sazvanog povjeren-^tva. utanačen je onda i posebni obsežni