DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1907 str. 3 <-- 3 --> PDF |
Br. 11. u ZAGREBU. 1. studenoga 1907= God. XXXI. Pretplat a za nečlanove K 12. na godinu. — članovi šumar, đružtva dobivaju list bezplatno. — članarina iznaša za utemeljitelja K 200. — Za članove p odu pir ajuće K 20. — Za redovite članove I. razreda K 10. i 2 K pristupnine. — Za lugarsko osoblje K. 2. i K 1. pristupnine i za „Šum. list" K. 4 u ime pretplate. — ,Lugarski viestnik´ dobivaju članovi lugari badava, članarinu prima predsjeđničtvo družtva. Uvrstbina oglasa: za 1 stranicu 16 K.; za ´/. stranice 8 K.; za ´/, stranice 5 K. 20 fil.; za ´/^ stranice 4 K. — Kod višekratnog uvrštenja primjereni popust Tisovica. Eavnatelj carskih perivoja g Ante Umlauft u Beču, razpravljajudi u jednoj svojih radnja o koristi raznoga prekomorskoga bilja i drveća te njegovom udomljivanju u našim krajevima, svrada medju inimi osobitu pozornost i na »tisovieu« (lat. Taxodium distichum, — njem. die sommergriine Sumpf Cjpresse oder Sumpf Taxodie) To je vrsta prekomorske, no i kod nas jur mjestimice udomljene Četinjače, koja se u botaničkom pogledu ubraja u rod Araucarija — obitelj tisovica (Taxodinae-e), dakle u onu istu bilinsku rpu, kamo se ubraja i gorostasni mamutovac (Sequoia gigantea Torrey), o kojemu je, kao i o jur poduzetim pokusima njegovog udomljenja i u njekim šumama naše domovine, svojedoba i u ovome listu bilo i potanje govora*. Naš Ettinger zove tisovieu „čempres ljetni" po njemačkom, kojemu bi ipak bolje odgovarao, ved i s botaničkih razloga, naziv „tisovica ljetna močvarna". Pradomovina je tisovici Sjeverna Amerika, a napose one silne močvare u području rieke Missisipi u Luisani, nu uz to ona u vedem mnoitvu uspjeva i po mnogim drugim krajevima Amerike, a stere se sve do 43" sjeverne širine. * Vidi člančić „Mamutovac drvo budućnosti´ od T. Basare u Š. 1. br. 4. godine 1906 strana 165 ~ 167. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1907 str. 4 <-- 4 --> PDF |
^ Š94 --. Prof. Dr. H. Majer, u svome najnovijemu djela „Fremdlandische Wald- und Park-Baume fiir Europa« nazivlje ju ^>die prachtige Riesenceder des Ostens«. U Europu je donesena godine 1640. U svojoj pradomovini naraste do 50 i vise metara visine, a u debljinu 3 i više metara. Lišde (četinje) joj zimi odpada. Gusto obrasle grane i grančice rastu više vodoravno. Oblik krošnje jest u glavnom čunjast. Lišće je poredano dvoredo Zeljasto, a pojedine iglice su 1 —1"5 cm. dugačke i 1 mm. debele, oštre, a po boji slične ariševim iglicama. Cvietci su jednodomni. Cešarice jajolike, 3—4 cm. debele, a nalaze se skupno 3 — 4 njih na dnu mladih izbojaka. Sjeme joj dozrieva druge godine, a neima krilaca. Korenje i žilje širi se plitko izpod zemlje, tako, da iz njega izbijaju brojni šuplji izdanci bez lišda. Značajno je kod toga stabla, da najdonji dio debla imade oblik boce. Drvo tisovice dosta je labko (1 m^ teži oko 450 kg.), mehko, gusto, a u srčikovini tamno smedje boje, pak ju zato Njemci prozvaše i »die sch-vvarze Sumphcypresse«. Na zraku joj drvo pocrveni, čvrsto je i trajno. U svojoj pradomovini daje tisovica izvrstno tvorivo i gradju, a napose stolarsko i tokarsko drvo. Pripisuju mu uz to i osobitu dugotrajnost kod vodogradnja. Radi smolovitosti ono daje i dobro gorivo, a i osobito trajno kolje. U Floridi zastupa drvo tisovice našu smrekovinu, borovinu i jelovinu. Ovo se drvo ved odavna troši i u Europi u razne obrtne i gradjevne svrhe, te dolazi često u trgovini pod krivim imenom Pitsch-Pine, što je u istinu tek drvo od Pinus rigida i Pinus australis, dakle posve druga vrst bora. Napose se uz to tisovica odlikuje i vanrednom izbojnom snagom, bila bi dakle valjda zgodna takodjer i za uzgoj kolo- BJeka i sitnogorice u obće. Tisovica zahtjeva u prvom ledu vlažno — rek bi močvarno tlo — a podnaša dobro i iste dugotrajne poplave. Čim je stojbina vlažnija tim joj bolje prija. Podneblje zahtjeva ona po prilici isto kao pitomi kesten. Što se pako tide samoga uzgoja tisovice — to je najzgod |
| ŠUMARSKI LIST 11/1907 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 395 — ^ nije uzgojiti si biljke sam — pa u to ime posijati sjeme tek pod konac mjeseca travnja, i to u što vlažnije pjeskovito tlo. Biljke treba onda čuvati naročito i od pozebe, pak se stoga može sjetva obaviti i pod zastorom koje druge (stare) vrsti drveda. U 2 ili 3 se godini, mogu presadnice ved upotrebiti i za presadjenje u kulturama, a kada*su te kulture ved mrazu odrasle onda im netreba više ni zastora. Čim je sklop takove kulture gušdi — tim ljepši je i uzrast stabalca. Neprilika je donjekle ipak u tom, da je dosta težko dođi do i zbilja friškog i dobro klijavog sjemena — U ostalom kraj brojnih današnjih, velikih i solidnih veletrgovina ea šumskim sjemenjem, po svim europskim državama, nije ni ta dobava sada ved skopčana izvanrednimi potežkoćama, a uz to ni sjeme samo nije baš osobito skupo. (100 kg. od 210—240 K. a jedan kg. 2-30—2-80 K). Kako se uz to, danas već u svim u šumarstvu naprednijim zemljami, prave i pokusi sa raznimi eksotičnimi i u obče stranimi vrstmi drveda s obzirom na shodnost njihovoga udomljenja*, to bi možda a napred spomenutih razloga bilo uputno, da i kod nas tkogod poduzme na sgodnim mjestima pokus — sa — uzgojem tisovice i u večemu obsegu. Nejma bo dvojbe, da bi u slučaju uspjelih takovih pokusa — tisovica — s obzirom na napred rečeno, mogla i za mnoge naše krajeve — postati šumsko drvo budučnosti; a napose tamo, gdje se u prvom redu radi o uzgoju sitnih šuma, na manjim površinama kao i po mnogim našim poplavi izvrgnutim i vlažnim nizinama. U Zagrebu 17. travnja 1907. N. Fleša. * Vidi u ostalom i članak ,Bi U bilo vredno i sirane vrsti drveda u našim šumama gojiti« u broju 3. S. 1. g. 1903. — a naročito i djelo: Fremdlandiache Waldund Parkbaume fiir Europa: Von H. Mayer. |