DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1907 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 419 — ove i više trgovaca uzgredice. Radi velike utakmice bila je g. 1906. i proizvodnja manja a i prodja teža. Ciena je bila potištena, te iznosi sada za polovicu manje, nego prije desetak godina. Ciena sirovih štapova u obde vrlo je različita te je 1906. notirala prema duljini, debljini, glatkoći i izradbi od K 60—220 po 1000 komada. Industriju gotovih štapova zastupa u nas sada samo tvornica u Bregani kraj Samobora. Najpretežniji dio robe unovčen je u Njemačkoj, zatim u Austriji, a tek omanje količine u Magjarsku, Englezku, Švicarsku, Rusiju i Holandiju. Napokon je i drveni uglje n jedan trgovinski predmet za kojim trajno vlada živahna potražba, i to tolika, da joj u nas nije moguće udovoljiti. Premda je drveni ugalj samo uzgredna grana industrije drvarske, dalo bi ga se u nas mnogo producirati, kad bi bilo više radničkih sila i kad bi podvoz u Njemačku, odakle se najviše traži, bio jeftiniji, U području zagrebačke komore producirano je ove godine preko 120.000 q. što je skoro sve uz povoljnu cienu od prosječnih K 400. — po 10.000 kg. razpačano u Italiji, Austriji a dielom u Njemačkoj i Švicarskoj. Trgovina sa žirom kretala se u bitnosti u granicama prediduće godine. Na tržište je došlo iz Hrvatske i Slavonije u svemu oko 13.000 g. najpretežnijim dielom iz Slavonije (iz šuma vlastelinstva djakovačkoga i petrovaradinske imovne obeine). Prodajne prilike bile su povoljne pošto je i kakvoća robe bila vrlo dobra. Oko 40 vagona uvozilo se je iz Srbije. Ciena iznosila je 14 do 16 K za 100 kg. Manje živahna bila je trgovina sa šiškama. Razloz´, s kojih se je ta roba i malo tražila bili su napose uvoz valoneje i drugih surogata šišaka. Cijena iznosila je prema kakvoći robe 12 do 15 K za 100 metr. centi. |