DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1907 str. 29     <-- 29 -->        PDF

— 419 —


ove i više trgovaca uzgredice. Radi velike utakmice bila je g.
1906. i proizvodnja manja a i prodja teža. Ciena je bila potištena,
te iznosi sada za polovicu manje, nego prije
desetak godina. Ciena sirovih štapova u obde vrlo je različita
te je 1906. notirala prema duljini, debljini, glatkoći i izradbi
od K 60—220 po 1000 komada.


Industriju gotovih štapova zastupa u nas sada samo tvornica
u Bregani kraj Samobora. Najpretežniji dio robe unovčen
je u Njemačkoj, zatim u Austriji, a tek omanje količine u Magjarsku,
Englezku, Švicarsku, Rusiju i Holandiju.


Napokon je i drveni uglje n jedan trgovinski predmet
za kojim trajno vlada živahna potražba, i to tolika, da joj u
nas nije moguće udovoljiti. Premda je drveni ugalj samo uzgredna
grana industrije drvarske, dalo bi ga se u nas mnogo
producirati, kad bi bilo više radničkih sila i kad bi podvoz u
Njemačku, odakle se najviše traži, bio jeftiniji,


U području zagrebačke komore producirano je ove godine
preko 120.000 q. što je skoro sve uz povoljnu cienu od prosječnih
K 400. — po 10.000 kg. razpačano u Italiji, Austriji
a dielom u Njemačkoj i Švicarskoj. Trgovina sa žirom kretala
se u bitnosti u granicama prediduće godine. Na tržište je
došlo iz Hrvatske i Slavonije u svemu oko 13.000 g. najpretežnijim
dielom iz Slavonije (iz šuma vlastelinstva djakovačkoga
i petrovaradinske imovne obeine). Prodajne prilike bile su povoljne
pošto je i kakvoća robe bila vrlo dobra. Oko 40 vagona
uvozilo se je iz Srbije. Ciena iznosila je 14 do 16 K
za 100 kg.


Manje živahna bila je trgovina sa šiškama. Razloz´, s
kojih se je ta roba i malo tražila bili su napose uvoz valoneje
i drugih surogata šišaka. Cijena iznosila je prema kakvoći
robe 12 do 15 K za 100 metr. centi.