DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1907 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 415 — Osvrt na šumsko trgovačke prilike u g. 1906, Prema izvješću trgovačko obrtničke komore u Zagrebu, 0 narodno gospodarstvenim prilikama, vladala je u području njezinom i u g, 1906. na tržištu drva izvanredno povoljna konjuktura. Za kuporanje šuma pokazivali su živahan interes koli hrvatski toli strani drvotržci i pilane. Premda se je veoma neugodno osjećala nestašica i skupoda radnih sila, te šumski rad bio sprieČen i otešdan u posavskim krajevima ciele zemlje, jer ih je Sava nekoliko puta sve poplavila, razvijao se je cjelokupni posao sa drvom u obde veoma povoljno. Največu korist crpili su odatle dakako vlastnici šuma, koji su i ove godine postizavali tako visoke ciene, kojim se nitko nije nadao. Ta je okolnost i ako u manjoj mjeri, došla u prilog i trgovini, a tako i industrijalnim poduzećima, odnosno pilanama, koji su svi uslied velikog prometa mogli izdašno koristiti se te time oporaviti od prijašnjih lošijih godina. Potražba za drvom, osobito hrastovim iz inozemstva, a ne manje od strane domadih pilana, koje su vedinom uredjene za veliki promet, raste uztrajno, a ta okolnost opravdava nadu, da de se i nadalje uzdržati povoljna konjuktura, koju je ove godine karakterizirao i priličan porast ciene za skoro svaku vrsti robe. Čuju se doduše iz strukovnjačkih krugova glasovi, da de naskoro Rusija stupiti u takmenje na tržištima, kod kojih ovozemno drvo dolazi u obzir, nu ta pogibelj nede po našem mnienju modi tako brzo nastupiti, jer socijalni i politički odnošaji u Rusiji nisu u prilog razvitka trgovačkog prometa. Hrastove trupce povlačila je uz Belgiju i druge države najviše Njemačka za svoje pilane, Niemci takodjer neposredno sudjeluju kod ovozemnih šumskih dražba te na imadu više toliko povoda, da trupce, koji su glavni faktor hrvatske produkcije drva, nabavljaju od ovozemnih trgovaca, kako je to bivalo prijašnjih godina. Naravno, da je i prošle godine 1906. najviše potraživana dolnjo-slavonska roba, koja radi svoje iz |