DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1907 str. 66 <-- 66 --> PDF |
- 392 - Dvije nore rrste zooeeciđlja za područje hrratske faune spominje prof. A. Korlević, u „Glasniku hrvatskog naravoslovnoga družtva´ za g. 1906. a te jesu Cynips Stefani Kieff, i Gynips Mayr, i Kieff. Prvu našao je na grmlju od Quercus pubenscens na morskoj obali kod Ičića u Istri. Dosele bila je ova šiška poznata samo iz Italije, Sicilije i Male Azije. Za mlada je ova šiška zelene boje kao što je i hrastovo lišće, pa ju je radi te boje i radi razširena oblika teško opaziti, zrela je šiška drvenaste, blijedosmeđje boje i sjajna, a naliči tanjuriću s držkom, kojemu su rubovi uzdignuti, kadkada natrag zavinuti, a obod mu je ravan ili na riedko zarubljen. Promjer tanjurića 10—12 mm., a držak 5—8 mm. dug i 1-5^3 mm debeo. Njekoliko primjerka od Cynip3 Mayri KiefT. pako primio je iz šuma u Psunju kod Nove gradiške. Ova šiška naliči ponješto na šišku G. calicis, kojoj je i po tome slična, što se razvija iz dna žirove kapice, ali se od nje kao i od drugih vrsti lako razlikuje po svom čudnovatom obliku; taj je nalik ulanskoj caki. Sastoji od polukruga kape, na kojoj se na s uženom đržku diže ravna pločica. Zrela je šiška jasno smedje boje, veoma sjajna i Ijepiva od sloja smole, koja je na njoj i izrasle do 25 mm u visinu i 20 mm. u promjeru. Pločica, što se na kapici diže, plosnata je sa narezuckanim dolje obrnutim rubom. U dijelu, sličnome kapi koji obavija žir ili njegovu kapicu, nalazi se u maloj šupljini nutarnja šiškica tankih stijena, kao kod G. glutinosa. Ova se je šiška našla u Psunju na Q. sessiliflora, ali dolazi i na Q pedunculata, Q. pubescens i Q. suber, a već je od prije poznata bila iz južne Francezke, sjeverne Italije, Sicilije, Španjolske i Dolnje Austrije. KrŠuljka (latinski Barbitistes Oezkayi Gharp. Ephippiger discoidalis ili Pholidoptera Gharp.) vrst je skakavca, koji se je, kako to c. kr. kotarski šumar Antun Lodesa u „Geutralblatt f. d. g. Forstwesen" broj 3. 0. g. javlja, u novije doba pojavio u velikom množtvu u njekim šumama na otoku Krku (Velji). Prošloga je proljeća tamo pođpuno obrstio do 240 ha. mješovite šume. Ovaj skakavac neima krila, dug je 2 do 3 cm. u tijelu oko 1 cm. debeo. Na gornjoj je strani tijela tamno smedje, a po trbuhu svjetlo do tamno žute boje. Na gornjoj strani tijela iziaran je sa sedam poprečnih i dvije uzdužne pruge. Donja strana tijela i pruge kadkada su i zelene boje, a pojedini su primjerci i posve zeleni. Ovaj je skakavac polifag, a obitava isključivo samo po stabalju. napose na jasenu i javoru (A. monspesulanum). Danju mirno počiva, u jutro i pod večer brsti lišće. Narod ga naš zove „kršuljka", jer se je prije kojih 28 godina, na istomu otoku pojavio po prvi put u večemu broju na rašeljkama (Prunus mahaleb). Uredjuje profesor F. Ž. Kesterčanek Tiskara C. AIbrecht (Maravić i Dečak). |