DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1907 str. 66     <-- 66 -->        PDF

- 392 -


Dvije nore rrste zooeeciđlja za područje hrratske faune
spominje prof. A. Korlević, u „Glasniku hrvatskog naravoslovnoga družtva´
za g. 1906. a te jesu Cynips Stefani Kieff, i Gynips Mayr, i
Kieff. Prvu našao je na grmlju od Quercus pubenscens na morskoj
obali kod Ičića u Istri. Dosele bila je ova šiška poznata samo iz Italije,
Sicilije i Male Azije. Za mlada je ova šiška zelene boje kao što je i
hrastovo lišće, pa ju je radi te boje i radi razširena oblika teško opaziti,
zrela je šiška drvenaste, blijedosmeđje boje i sjajna, a naliči tanjuriću
s držkom, kojemu su rubovi uzdignuti, kadkada natrag zavinuti, a obod
mu je ravan ili na riedko zarubljen. Promjer tanjurića 10—12 mm., a
držak 5—8 mm. dug i 1-5^3 mm debeo.


Njekoliko primjerka od Cynip3 Mayri KiefT. pako primio je iz šuma
u Psunju kod Nove gradiške. Ova šiška naliči ponješto na šišku G. calicis,
kojoj je i po tome slična, što se razvija iz dna žirove kapice, ali
se od nje kao i od drugih vrsti lako razlikuje po svom čudnovatom
obliku; taj je nalik ulanskoj caki. Sastoji od polukruga kape, na
kojoj se na s uženom đržku diže ravna pločica. Zrela je šiška jasno
smedje boje, veoma sjajna i Ijepiva od sloja smole, koja je na njoj i
izrasle do 25 mm u visinu i 20 mm. u promjeru. Pločica, što se na kapici
diže, plosnata je sa narezuckanim dolje obrnutim rubom. U dijelu, sličnome
kapi koji obavija žir ili njegovu kapicu, nalazi se u maloj šupljini
nutarnja šiškica tankih stijena, kao kod G. glutinosa. Ova se je
šiška našla u Psunju na Q. sessiliflora, ali dolazi i na Q pedunculata,


Q. pubescens i Q. suber, a već je od prije poznata bila iz južne Francezke,
sjeverne Italije, Sicilije, Španjolske i Dolnje Austrije.
KrŠuljka (latinski Barbitistes Oezkayi Gharp. Ephippiger discoidalis
ili Pholidoptera Gharp.) vrst je skakavca, koji se je, kako to c. kr. kotarski
šumar Antun Lodesa u „Geutralblatt f. d. g. Forstwesen" broj 3.


0. g. javlja, u novije doba pojavio u velikom množtvu u njekim šumama
na otoku Krku (Velji). Prošloga je proljeća tamo pođpuno obrstio
do 240 ha. mješovite šume. Ovaj skakavac neima krila, dug je 2
do 3 cm. u tijelu oko 1 cm. debeo. Na gornjoj je strani tijela tamno
smedje, a po trbuhu svjetlo do tamno žute boje. Na gornjoj strani tijela
iziaran je sa sedam poprečnih i dvije uzdužne pruge. Donja strana
tijela i pruge kadkada su i zelene boje, a pojedini su primjerci i posve
zeleni. Ovaj je skakavac polifag, a obitava isključivo samo po stabalju.
napose na jasenu i javoru (A. monspesulanum). Danju mirno počiva, u
jutro i pod večer brsti lišće. Narod ga naš zove „kršuljka", jer se je
prije kojih 28 godina, na istomu otoku pojavio po prvi put u večemu
broju na rašeljkama (Prunus mahaleb).
Uredjuje profesor F. Ž. Kesterčanek Tiskara C. AIbrecht (Maravić i Dečak).